BANJALUKA, SARAJEVO - U BiH još postoji nekoliko stotina radioaktivnih gromobrana, koji u slučaju nepravilne upotrebe predstavljaju opasnost po zdravlje stanovnika zbog mogućnosti jonizirajućeg zračenja.
Prema posljednjim podacima, u FBiH ima više od 200 gromobrana koji su instalirani sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog vijeka, a koji sadrže radioaktivni materijal, dok ih u RS ima 156.
Inače, radioaktivni gromobrani su upotrebljavani u cijelom svijetu i bili su mnogo pouzdaniji i kvalitetniji od klasičnih, ali je zbog štetnog djelovanja njihova upotreba zakonom zabranjena u cijelom svijetu, pa tako i u BiH.
Stručnjaci upozoravaju da, ako se njima ne rukuje pravilno, gromobrani mogu ugroziti zdravlje ljudi, ali da je mala vjerovatnoća da mogu uzrokovati trajne posljedice po zdravlje.
Frane Laštro, direktor Uprave za civilnu zaštitu Livanjskog kantona, kazao je da na području opštine Kupres postoje tri, a na području Drvara jedan aktivni gromobran.
"Oni su postavljeni prije rata i zbog dotrajalosti i zračenja koje je iznad dozvoljenog predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi", kazao je Laštro.
Prema podacima Regulatorne agencije za radijacionu i nuklearnu bezbjednost BiH, na području RS ima 156 radioaktivnih gromobrana, ali oni navode da je to mali broj u odnosu na Srbiju, koja ih ima oko 6.000.
"Radioaktivni gromobrani ne predstavljaju opasnost ako su pravilno postavljeni i ako se njima rukuje po propisima", rekli su u banjalučkoj kancelariji ove agencije.
Još naveli da su od 35 radioaktivnih gromobrana, koji su ranije postojali na području grada Banjaluka, danas u funkciji svega četiri.
"Jedan od njih je na Samačkom hotelu na Starčevici i uz redovne kontrole ne predstavlja opasnost po zdravlje ljudi", rekli su u ovoj agenciji.
U Zavodu za javno zdravstvo FBiH kazali su da su radioaktivni gromobrani postavljani na metalnim nosačima na krovovima uglavnom industrijskih objekata i preduzeća ili na stubovima unutar industrijskih kompleksa.
Oni su naveli da bi svi radioaktivni gromobrani trebalo da budu uklonjeni jer je prema tehničkoj specifikaciji njihov radni vijek istekao.
Podsjećamo da je Zakon o zaštiti od jonizirajućeg zračenja bivše SFRJ iz 1991. godine zabranio dalju upotrebu radioaktivnih gromobrana i odredio rok do 1996. godine za uklanjanje svih do tada postavljenih.
Ipak, zbog ratnih djelovanja ovaj zakon nikada nije sproveden u djelo.
Kritične situacije
Osnovna funkcija radioaktivnih gromobrana je zaštita objekata od atmosferskog električnog pražnjenja. Dok je u ispravnom položaju, ovakav gromobran ne predstavlja opasnost po zdravlje ljudi, a potencijalna opasnost leži u činjenici da, zbog oslabljenih konstrukcija, radioaktivni gromobran može pasti na krov objekta ili na tlo, kada može doći do izlaganja ljudi jonizirajućem zračenju. Takođe, moguće je, da ljudi iz neznanja prilikom rekonstrukcije krovova na kojima se nalaze radioaktivni gromobrani isti nestručno uklone te dovedu u opasnost sebe i druge u blizini.