SARAJEVO - Tropske noći, s temperaturama većim od 20 stepeni Celzijusovih, u noći između četvrtka i petka zabilježene su u mnogim gradovima u BiH, a rekorder je Mostar, gdje je u ponoć izmjereno 30 stepeni.
U Hidrometeorološkom zavodu FBiH kažu da je u Mostaru prosječna temperatura tokom noći iznosila 26,1 stepeni Celzijusovih.
"U Mostaru je 2004. godine tokom noći zabilježena temperatura od 26,7 stepeni Celzijusovih. Slična situacija bila je i prošle noći. Tropske noći evidentirane su i u Tuzli, Zenici, Gradačcu, gdje su temperature zraka bile iznad 20 stepeni Celzijusovih. U Sarajevu je temperatura zraka tokom noći iznosila 18,5 stepeni", kazao je Željko Majstorović, klimatolog u Zavodu.
Igor Kovačić, načelnik sektora meteorologije u Hidrometeorološkom zavodu RS, kazao je kako su preksinoć tropske noći zabilježene u Trebinju s temperaturom zraka od 22 stepena Celzijusova, te u Bijeljini i Bileći, gdje je bilo oko 20 stepeni.
Prema riječima meteorologa, do kratkotrajnog zahlađenja doći će u nedjelju, kada će biti lokalnih pljuskova u sjevernom i sjeveroistočnom dijelu BiH.
"Od ponedjeljka pa do kraja jula vrijeme će biti sunčano i toplo. Temperature će u Hercegovini i dolini Neretve biti veće od 40 stepeni, u Posavini do 38 stepeni, a u Sarajevu do 37 stepeni", rekao je Majstorović.
Kako je dodao, posljednjih dana je i vlaga u odnosu na temperaturu zraka bila visoka, zbog čega je bila velika sparina.
Ljekari u službama hitne pomoći zabilježili su porast broja pacijenata s tegobama koje su uzrokovale visoke temperature zraka.
Alija Mulaomerović, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo, kazao je kako su u četvrtak zbog visokih temperatura primili po dva pacijenta s moždanim i srčanim udarom.
"Povećan je broj hroničnih i pacijenata s visokim krvnim pritiskom. Riječ je o osobama sa smanjenim pragom izdržljivosti. Povećan je i broj osoba sa stomačnim tegobama. Zbog visokih temperatura zraka ljudi se nepotrebno zalivaju s prevelikim količinama tečnosti", istakao je Mulaomerović.
Podsjetio je da od 11 do 17 sati građani ne treba bez potrebe da izlaze iz kuće i treba da borave u prozračenim prostorijama.
Dežurni ljekar u Hitnoj pomoći u Neumu kazao je kako imaju povećan broj pacijenata koji ljekarsku pomoć traže zbog tegoba izazvanih visokim temperaturama.
"Česte intervencije imamo kod naših ljudi koji žive na sjeveru Evrope i dođu ovdje na godišnji odmor. Nepripremljeni su. Žele iskoristiti svaki trenutak sunčanog dana i zadobiju opektine, pa im se godišnji odmor svede na liječenje", kazao je ovaj ljekar.
Dušica Stanković, portparol Doma zdravlja u Banjaluci, ističe da je povećan broj pacijenata s osipima, glavoboljama i padom krvnog pritiska u ovoj ustanovi.
"Ljekari Hitne pomoći često intervenišu kod pacijenata sa srčanim, neurološkim i tegobama disajnih organa. Nisu rijetke ni visoke temperature kod djece", rekla je Stankovićeva.
U Hitnoj pomoći u Mostaru kažu kako je kod njih situacija uobičajena.
"Valjda su ljudi navikli na visoke temperature. Nemamo povećan broj osoba s tegobama uzrokovanim tropskim vrućinama", kazali su u ovoj ustanovi.
Kritične vrijednosti UV zračenja
Martin Tais, nacionalni ekspert za kvalitet zraka, kazao je kako i indeks UV zračenja, koji je bio od osam do 10, ima visoke i kritične vrijednosti po zdravlje ljudi.
"U 10 sati indeks UV zračenja je bio osam. Osobe s osjetljivom kožom suncu se ne smiju izlagati duže od 10 minuta, dok one manje osjetljivije bez zaštite mogu biti najduže 20 minuta", kazao je Tais i upozorio kako UV zračenje može uzrokovati karcinom kože.
"Apelujem na građane da se od 10 do 14 sati ne izlažu sunčevim zrakama, koriste kreme za sunčanje, zaštitne naočale i oblače lakšu odjeću", istakao je Tais.