BANJALUKA - Iako sutra ističe rok za prijavu koalicija za predstojeće izbore, stvari u RS, pogotovo kada su u pitanju kandidati za pojedinačne funkcije još nisu iskristalisane, a današnji razgovori među političkim partijama trebalo bi da stave tačku kada su u pitanju zajednički kandidati i liste za Narodnu skupštinu RS i parlament BiH.
Savez za promjene, koji predvodi SDS, tokom današnjeg dana pokušaće da usaglasi imena kandidata za predsjednika RS i člana Predsjedništva BiH, koji je i najsporniji s obzirom na to da su Mladen Ivanić, lider PDP-a, i njegova partija isključivi po pitanju kandidature za kolektivnog šefa države. Ništa jasnija situacija nije ni u strankama okupljenim oko SNSD-a, odnosno SP-u i DNS-u, koje će na današnjim sastancima pokušati usaglasiti ime zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva BiH s obzirom na to da DNS želi tu poziciju, ali u SNSD-u nisu u potpunosti spremni da im je prepuste, osim ako se na nju ne kandiduje Marko Pavić, lider DNS-a. Odranije je poznato da će kandidat za predsjednika RS biti Milorad Dodik, lider SNSD-a i aktuelni predsjednik, a kojeg će podržati DNS, SP i SzDS.
Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS, na svom Twitter nalogu juče je objavio: "Dva dana prije isteka roka za prijavu koalicije za izbore, sve kombinacije su i dalje otvorene. Kako će dug dan biti ponedjeljak."
Ono što je gotovo izvjesno jeste da će koaliciju za učešće na izborima u RS prijaviti Savez za promjene predvođen SDS-om, PDP-om i NDP-om, u kojem se nalaze još četiri manje stranke. Oni će koaliciju prijaviti za učešće sa zajedničkim kandidatima za predsjednika RS i člana Predsjedništva BiH. Nekoliko ovih stranaka bez SDS-a vjerovatno će formirati posebnu koaliciju za izbore za Predstavnički dom parlamenta BiH.
Koaliciju za predstojeće izbore Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK) prijaviće i stranke okupljene oko DNS-a, a u kojoj se nalaze naprednjaci Adama Šukala i radikali Dragana Đurđevića. Ovaj koalicioni blok nastupiće sa zajedničkim listama za Narodnu skupštinu RS i parlament BiH, ali moguće je i sa svojim kandidatom za člana Predsjedništva BiH.
CIK-u je već prijavljena koalicija pod nazivom "Domovina" u kojoj se nalaze probosanske stranke, odnosno SDA, SBiH, SBB, HSP, PS, DF, SBiH. Ova koalicija imaće liste za Narodnu skupštinu RS i Predstavnički dom parlamenta BiH koji se biraju iz RS.
Analitičari se slažu da buduću vlast u RS očekuju ogromni problemi nakon opštih izbora koji se održavaju u oktobru, a ko god da je osvoji i formira, suočiće se sa saniranjem štete od poplava, problemima pozicije RS unutar BiH i nedostatkom novca.
"Ništa se neće promijeniti. Prije pet godina sam rekao da smo došli do samoga dna i da gore ne može, ali mislim da će poslije izbora biti i gore. Ništa od naših bitnih problema se neće riješiti jer zapravo to je isti film, samo glumci mogu biti različiti", smatra Miodrag Živanović, profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci.
Definitivno opredjeljivanje birača biće između 20. avgusta i 15. septembra i u tom periodu opredijeliće se biračko tijelo, smatra Nešković
Što se samih rezultata predstojećih izbora tiče, većina analitičara smatra da će ih riješiti oni koji žive na područjima gdje su poplave nanijele najviše štete, kojih je oko 30 odsto, i da od naredna dva mjeseca zavisi koja od stranaka ili koalicija će odnijeti pobjedu.
Radomir Nešković, profesor na Fakultetu političkih nauka iz Banjaluke, kaže da su ogromni problemi pred onima koji formiraju vlast, bez obzira na to ko to bio, te da još niko nije izašao sa jasnim planom i programom kako i šta dalje.
"Vlast ima istrošen koncept i nekritički hvali sve svoje rezultate, a s druge strane opozicija negira sve što je vlast uradila, a ne nudi svoj program pa tako imamo ogoljenu borbu za vlast", smatra Nešković.
On naglašava da bi opozicija u RS, odnosno Savez za promjene, ukoliko želi da osvoji vlast, morala imati aktivniji stav, konkretan plan i kandidate oko kojih su se, kako kaže, "žestoko zapetljali, naročito u SDS-u, koji rizikuje da iz pobjedničke pozicije sklizne u gubitničku".
"Ako Ivanić ne bude kandidat za člana Predsjedništva BiH, moguće je da napusti Savez za promjene i zajedno se sa Čavićem pridruži Paviću, a oni bi zajedno imali 30 odsto podrške i bili odlučujući faktor za formiranje vlasti", smatra Nešković.
On kaže da u SDS-u precjenjuje svoje snage i ponašaju se kao da već imaju 55 odsto osvojenih glasova te da olako procjenjuju političke procese i situaciju u zemlji i svijetu i vrlo površno je gledaju.
Iako je teško govoriti o tome ko će na kraju pobijediti u RS, svi se slažu da će i nakon izbora dominirati slične teme kao što je sada slučaj, odnosno pozicija RS unutar BiH i ekonomski problemi koji opterećuju cijeli region.
"Posljednja istraživanja govore da će SNSD dobiti najveću podršku i da je najjača stranka u RS. Pitanje je šta Savez za promjene nudi i šta želi da mijenja i to još nije vidljivo iz njihovog političkog istupanja. Ako SNSD pobijedi i opet formira vlast, očekuje se da kurs RS, kada je u pitanju jačanje autonomije, ostane i nastavi se, a nadati se da Savez za promjene, ako želi nešto da mijenja, neće mijenjati taj kurs", kaže Aleksandar Vranješ, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.