BANJALUKA, SARAJEV0 - Više od dvije trećine institucija BiH, odnosno 70 odsto, nalaze se u Sarajevu, pokazuju podaci Savjeta ministara o broju i sjedištu bh. institucija u BiH.
Kada se tom broju doda pet institucija u Istočnom Sarajevu, u Sarajevskoj regiji je više od 76 odsto institucija.
Naime, BiH ima 77 zajedničkih institucija, a 54 su u Sarajevu, ili 70 odsto, pet u Istočnom Sarajevu, ili 6,5 odsto, po sedam u Banjaluci i Mostaru, dvije u Tuzli, te po jedna institucija u Konjicu i Doboju.
Praksa većine decentralizovanih država u demokratskom svijetu je da se veliki broj institucija nalazi van glavnog grada. Primjera radi, u Njemačkoj je Centralna banka u Frankfurtu, sudske institucije su u Karlsrueu, Statistički zavod je u Nirnbergu, gdje se nalazi i Biro za zapošljavanje, a i brojne druge bitne institucije ne nalaze se u Berlinu.
U Banjaluci se nalaze Uprava za indirektno oporezivanje, Komisija za koncesije, Ombudsmani BiH, Agencija za razvoj visokog obrazovanja, Agencija za identifikaciona dokumenta, Direkcija za civilno vazduhoplovstvo i Agencija za lijekove.
Posljednja formirana institucija Direkcija za koordinaciju policijskih tijela takođe će biti u Sarajevu, dok će Agencija za prevenciju i borbu protiv korupcije imati sjedište u Istočnom Sarajevu.
U Doboju se nalazi centrala Korporacije "Željeznica BiH", u Konjicu Regionalni centar za obuku pasa, a u Tuzli Državna regulatorna agencija za električnu energiju i Agencija za antidoping kontrolu.
Iako je rođen i cijeli život proveo u Sarajevu, Beriz Belkić, poslanik SBiH u Parlamentu BiH, kaže da se lično zalaže za da što veći broj institucija bude izmješten u druge dijelove BiH.
"Apsolutno sam za decentralizaciju, pod uvjetom da se uradi po funkcionalnosti i ekonomskoj opravdanosti, uz izuzeće institucija koje su od državnog značaja i koje moraju biti u glavnom gradu, poput Ministarstva spoljnih poslova", kaže on.
Belkić ističe da je prije nekoliko godina bilo govora da se napravi sistem po kojem bi institucije bile razmještane po različitim regionima.
"Nažalost, to se nikad nije desilo i sada se to rješava od slučaja do slučaja. Ako je neki region izrazito poljoprivredni, zašto tamo ne bi bio poljoprivredni institut ili neka vladina agencija", kaže on.
Milica Marković, poslanik Parlamentarne skupštine BiH ispred SNSD-a iz Bijeljine, kaže da bi trebalo voditi računa o tome gdje se nalaze sjedišta institucija BiH.
"Međutim, to je u praksi vrlo teško, jer je sve rezultat političkih kompromisa različitih partija, koje se oko svega toga moraju usaglasiti. Ako je u ranijem periodu bilo više odluka od strane visokih predstavnika da se neke institucije smjeste u Sarajevo, to bi možda trebalo revidirati, ali ne vjerujem da bi to prošlo kod svih političkih partija", kaže ona.
Velimir Jukić, poslanik u Parlamentarnoj skupštini ispred HDZ BiH iz Posušja, kaže da nije zadovoljan rasporedom institucija i količinom institucija koje se nalaze u Sarajevu.
"Potpuno je razumljivo i shvaćam da ljudi u Sarajevu iz lokalno patriotskih razloga kažu da sve institucije treba da budu u Sarajevu, jer je on po Dejtonu glavni grad. Ali, treba voditi računa i razvijati i druge regione kako bi se osigurali i ravnomjerniji razvoj i ravnomjernija raspodjela institucija", smatra on.