BiH

Ugovor Islamske zajednice i BiH nema podršku

Ugovor Islamske zajednice i BiH nema podršku
Foto: N.N. | Ugovor Islamske zajednice i BiH nema podršku

SARAJEVO - Na jednoj od predstojećih sjednica Predsjedništva BiH mogao bi se naći Osnovni ugovor između Islamske zajednice (IZ) u BiH i BiH, ali je već sada gotovo sigurno da od njegovog ratifikovanja neće biti ništa.

Ovaj ugovor Savjet ministara BiH jednoglasno je usvojio 29. septembra 2015. godine, a već 22. oktobra iste godine on je poslat na ratifikaciju u Predsjedništvo BiH, gdje do danas nije razmatran i to zbog protivljenja Dragana Čovića i Mladena Ivanića, članova Predsjedništva BiH, koji smatraju da politička situacija u zemlji nije dobra za ratifikaciju tog ugovora i njegovo slanje parlamentu BiH.

"O tom ugovoru se razgovaralo i u mnogo mirnija vremena pa nije bilo saglasnosti i svi znaju zbog čega. Pokretanje tog pitanja sada je isključivo u cilju podizanja tenzija. Kad ugovor između Islamske zajednice i BiH bude onakav kakav je sa Srpskom pravoslavnom crkvom i Svetom stolicom onda neće biti problema da se on usvoji", rekla je Dušanka Majkić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu BiH, dodajući da ne postoji ni minimum šanse da sada u ovom vremenu to bude usvojeno, te da se radi isključivo o dodvoravanju biračima.

Inače, u utorak su bošnjački zvaničnici nakon sastanka koji je organizovao Bakir Izetbegović, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider SDA, sa vrhom Islamske zajednice u BiH zatražili da se bez odlaganja usvoji ugovor između BiH i Islamske zajednice.

Između ostalog, u ugovoru koji je usvojio Savjet ministara BiH najspornije je to što se u članu 11 navodi da će u javnom i privatnom sektoru biti omogućeno pravo na slobodno vrijeme za obavljanje džuma-namaza, kao i pravo na slobodno vrijeme za obavljanje iftara i sehura tokom ramazana. U suštini to bi značilo da javni i privatni poslodavci vjernicima muslimanima moraju dati slobodno petkom u podne, a prema ugovoru trebalo bi se poštovati i pravo vjernika muslimana na ispoljavanje vjere, obavljanje molitve, izbor prehrane, odijevanja i izgleda u skladu sa njihovim vjerskim uvjerenjima. U praksi to bi značilo da na poslu muslimani mogu da se mole, žene nose hidžab, itd, ili da pojedinac u nekim firmama gdje je zajednička ishrana može zahtijevati posebnu ishranu.

Sporan je i član 22 ugovora između BiH i Islamske zajednice koji daje "pravo na praktikovanje obreda kurbana i obrezivanja muške djece (cirkumcizija), u skladu s islamskom vjerskom praksom, garantuje kao dio prava na slobodu vjere". Inače, u pojedinim zemljama EU obrezivanje muške djece, nošenje burki, hidžaba ili ritualno ubijanje životinja je zabranjeno. Kada je u pitanju obrezivanje muškaraca, to je u pojedinim evropskim zemljama već bilo na sudovima, a neki regioni u Austriji i Njemačkoj su to već zabranili, i to pod velikim pritiscima ljekara.

I sam Ivanić je nedavno, tačnije krajem februara, rekao da verifikacija ugovora sa Islamskom zajednicom zahtijeva puno bolju političku klimu te da nije optimista da je to moguće brzo uraditi.

"Što se mene tiče, kada bi ugovor bio identičan onom kao sa Srpskom pravoslavnom crkvom sutra se to može uraditi, bez obzira na političke prilike", rekao je Ivanić.

Podsjećanja radi, Islamska zajednica u BiH za razliku od Srpske pravoslavne crkve i Svete stolice još nema potpisan ugovor sa BiH. Ugovor između Svete stolice i BiH potpisan je 19. aprila 2006. godine, dok je ugovor između Srpske pravoslavne crkve i BiH potpisan u Sarajevu 3. decembra 2007. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije