BANJALUKA - Penzioneri, samohrane majke, mladi, nezaposleni, raseljeni, povratnici i osobe sa invaliditetom su socijalno najugroženije osobe u BiH.
Ovo je pokazalo istraživanje koje je sprovela nevladina organizacija Biro za ljudska prava iz Tuzle na uzorku od 1.000 građana iz pet bh. opština.
"Istraživanje je pokazalo da su problemi s kojima se uglavnom suočavaju ove kategorije nezaposlenost, loši ekonomski uslovi, kao i loši uslovi stanovanja", istakla je Lejla Hukić, projekt menadžer u ovoj organizaciji, tokom prezentacije rezultata ovog istraživanja u Banjaluci.
Ona je navela da je i veliki problem skupo liječenje, s kojim se suočavaju svi građani BiH, pa je u FBiH uočeno da su problem liste lijekova koje se razlikuju po kantonima, kao i da ih treba uskladiti s federalnom listom.
"U RS je prisutan problem samohranih majki, koje iako žive same sa svojom djecom, kao takve nisu prepoznate u zakonu, jer je otac djeteta živ i poznato mu je prebivalište, iako ne plaća ništa za dijete", navela je Hukićeva.
Nataša Aleksić, portparol Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, je izjavila da je u Republici Srpskoj oko 5.000 građana u stanju socijalne potrebe i da se taj broj u odnosu na prošlu godinu povećao za 10 odsto.
"Prema podacima Ministarstva, ukupan broj korisnika prava novčane pomoći, dodatka za pomoć i njegu drugog lica, jednokratne novčane pomoći, kao smještaja u ustanove socijalne zaštite je oko 28.000'', navela je Aleksićeva.
Radmila Mlinarević, direktor Centra za socijalni rad iz Doboja, je kazala da je broj korisnika stalne novčane pomoći u blagom porastu dok se broj zahtjeva za jednokratnom pomoći udvostručio u toku ove godine.
"Sve ukazuje da su građani sve više ugroženi i da nemaju para, pogotovo sada kada počinje nastava u školama i velike su potrebe djece, i sve veći broj mladih ljudi nam se obraća za neki vid pomoći", navela je Mlinarevićeva.
Ejaz Šarić, referent za analizu i informisanje u Centru za socijalni rad Zenica, je kazao da se posebno povećao broj zahtjeva za jednokratnom pomoći, i da je u toku ove godine 415 građana postalo korisnik ovih prava dok su 1.862 zahtjeva odbijena.
"Od ukupnog broja korisnika jednokratne pomoći oko 40 odsto njih su Romi, što znači da nema diskriminacije, a oko 60 odsto korisnika jednokratne pomoći ta sredstva koristi za liječenje", naveo je Šarić.
U Centru za socijalni rad Prnjavor je takođe potvrđeno da se broj zahtjeva za nekim vidom socijalne pomoći povećao u odnosu na prošlu godinu, ali i da je povećan broj korisnika socijalne pomoći.