SARAJEVO - Savjet ministara BiH na posljednjoj sjednici vratio je na doradu tromjesečni izvještaj Ministarstvu inostranih poslova BiH jer, prema ocjenama ministara, obiluje netačnim informacijama i jednostranim političkim ocjenama.
U izvještaju o radu diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP) BiH za prva tri mjeseca ove godine najmanje se govori o vlastitom radu, a mnogo više o potrebama bh. dijaspore, izmjenama Ustava i zakona, te političkim smetnjama za liberalizaciju viznog režima, ali i ugrožavanju dobrosusjedskih odnosa iz Srbije i Hrvatske.
U dijelu izvještaja koji se odnosi na susjedne zemlje navodi se da su DKP-i ulagali napore da lociraju i prevaziđu otvorena pitanja, a onda ističu "slučajeve" koji narušavaju dobrosusjedske odnose i pored nastojanja BiH da probleme rješava putem dijaloga i nemiješanja.
"Najsloženiji 'slučaj' je nezakonito hapšenje i zadržavanje Ilije Jurišića, koji je u Okružnom zatvoru u Beogradu preko dvije godine, kao i nezakonito podizanje optužnice za 19 bh. državljana u tzv. predmetu 'Dobrovoljačka'", navodi se u izvještaju.
Problemi sa ugovorima o državnoj granici, prema ovom izvještaju, posebno su prisutni s Hravtskom, jer potpisani ugovor iz 1999. godine nije nikada ratifikovan zbog osporavanja susjedne države.
"Odnosni ugovor je još više dobio na značaju nakon jednostrane odluke Republike Hrvatske da gradi most Komarna - Pelješac, što na najeklatantniji način zadire u teritorijalni integritet i suverenitet BiH", piše u tromjesečnom izvještaju koji je pripremio Alija Muminović, šef Odsjeka za analizu i planiranje MIP-a.
Muminovića smo juče pitali da li je on ove ocjene donio sam kao državni službenik ili u konsultacijama s ministrom Svenom Alkalajem i članovima njegovog kabineta, ali nas je uputio na Kancelariju za informisanje MIP-a, jer nije ovlašten da daje bilo kakve izjave.
U izvještaju se naglašava da su prioriteti u radu DKP-a BiH u prva tri mjeseca bili liberalizacija viznog režima, ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u zemljama EU, ispunjavanje uslova za prijem u NATO, te kandidatura za nestalno članstvo BiH u Savjetu bezbjednosti UN-a.
Na ovim poslovima je, navodi se u izvještaju, najviše radio ministar Alkalaj.
"Dosadašnje potvrde kandidature BiH su kruna rada i aktivnosti DKP-a BiH, a napose ministra Svena Alkalaja, koji je svaki bilateralni susret u BiH ili na međunarodnoj političkoj sceni koristio u pravcu lobiranja za nestalno članstvo BiH u Vijeću sigurnosti UN-a", piše u izvještaju u kome se govori i o "povijesnim, avnojevskim granicama", ali i o "neodgovornoj retorici" i "jačanju centralnih državnih institucija".
Poseban dio izvještaja posvećen je saradnji DKP-a sa bh. dijasporom i njihovim zahtjevima prema državi da se mijenja Ustav, Zakon o državljanstvu BiH, Izborni zakon BiH, te da bude donesen zakon o povratku Bosanaca i Hercegovaca, te da bude osnovano ministarstvo za dijasporu.
Uslovi ispunjeni dok je izvještaj stigao na red
Na istoj sjednici Savjeta ministara BiH, na kojoj je razmatran izvještaj MIP-a za prva tri mjeseca, usvojen je i izvještaj Interresorne radne grupe za liberalizaciju viznog režima. Dok u izvještaju MIP-a upozoravaju da nije ispunjeno 27 uslova, radna grupa je konstotovala da su ostala još četiri. U izvještaju MIP-a navode da nije usvojen zakono o oružju i kretanju vojne opreme zbog nepostojanja političke volje i parlamentarnih prcedura, posebno u Domu naroda bh. paralmnta iako je u međuvremnu i Savjet ministara donio odluku kojim se entiteti obavezuju za harmonizovanje zakona o oružju. Ove nelogičnosti moguće su i zbog činjenice da je izvještaj za prva tri mjeseca predat Generalnom sekretarijatu 15. juna, a razmatran početkom septembra.