BRISEL, BANJALUKA - Pored političke korupcije i urušavanja osnovnih ljudskih prava, jedna od najvećih prijetnji evropskim integracijama zemalja zapadnog Balkana u EU su lažne vijesti, lažne informacije plasirane s ciljem urušavanja povjerenja građana u evropsku perspektivu i djelovanje zlonamjernih aktera s vezama van regiona, koji sistematski šire narative o navodnim lošim namjerama EU prema regionu.
Evropska komisija i organi EU sve više vjeruju da se radi o sistemskim mjerama i precizno planiranim aktivnostima da se potkopa povjerenje građana u evropske vrijednosti i integrisanje, i zaključili su da je na te mjere potreban sistemski odgovor, koji uključuje zajedničko djelovanje zvaničnika EU, novinara u EU i zemljama regiona, nevladinih organizacija, fakt-čekera i drugih faktora.
Platforme poput webalkans.eu, ali i programi medijske pismenosti koje s lokalnim partnerima provodi Delegacija EU u Sarajevu i ostale EU delegacije u regionu, uključuju i mlade ljude, poput mladih EU ambasadora, rade na mjerama kako se boriti protiv centara koji nenamjerno plasiraju netačne informacije koje se ciljano plasiraju.
Građanima BiH koncepti poput dezinformacija su poznati odranije, misinformacije je termin koji je tek nedavno ušao u širu javnu upotrebu, a malinformacije je pojam koji se pojavio tek nedavno.
Suština svih njih je da postaju opasno oružje u rukama aktera koji koriste društvene mreže, internet portale i druge kanale komunikacija da potkopaju povjerenje građana u demokratske institucije i reforme koje traži EU kao uslov za priključenje.
Na nedavno održanoj radionici u Podgorici "Činjenice na prvom mjestu", na kojoj su učestvovali predstavnici We Balkans tima iz Evropske komisije i zemalja regiona cilj je upravo bio stvoriti mrežu lokalnih aktera koji će se zajedno boriti protiv širenja lažnih narativa s malignim namjerama u zemljama zapadnog Balkana protiv EU.
Prema riječima Raluke Kostake, tim lidera We Balkansa, cilj radionice je pronaći rješenja koja najbolje mogu da se suprotstave ciljanim negativnim narativima o evropskim integracijama regiona.
"Tragamo za alatima i rješenjima koja mogu na neki način probiti tu buku netačnih informacija kojima se svakodnevno građani bombarduju", rekla je ona za "Nezavisne".
Neka od rješenja koja su stručnjaci na radionici ponudili predstavljena su kroz nekoliko priča, video-priloga i postova na društvenim mrežama, koja se mogu pogledati na sljedećoj stranici https://webalkans.eu/en/facts-come-first/ .
Neki radovi uključuju duhovito kreiranje lažnih priloga uz pomoć vještačke inteligencije o anketi provedenoj u srednjem vijeku, koja treba da posluži kao opomena kako maligni akteri slične alate mogu koristiti za potkopavanje demokratskih vrijednosti. Drugi rad uključuje primjere s društvenih mreža o lažnim informacijama, poput tvrdnji da EU želi da ukine tradicionalne vrijednosti ili da zemlje koje postanu članice EU postaju siromašnije.
Preporuke s radionice mogu se podijeliti u tri osnovne grupe, preporuke novinarima, preporuke mladima i preporuke institucijama. Novinari bi trebalo da se bolje upoznaju s time kako funkcionišu društvene mreže i algoritmi na internet pretraživačima.
"Bilo bi dobro organizovati i radionice i predavanja za novinare na kojima bi ih stručnjaci iz IT oblasti ili marketing agencija koje se bave digitalnim medijima obučili i osposobili da bolje razumiju kako funkcionišu algoritmi i kako se povećava doseg. Kada to budu znali, imaće bolje tehničke mogućnosti i saznanja kako da privuku novu mlađu publiku", zaključeno je.
Kada je riječ o mladim ljudima, istaknuto je da ih nije dovoljno samo podučavati medijskoj pismenosti.
"Pokazalo se kroz naše sesije da mladi često ne samo da nemaju dovoljno osnovnih saznanja o tome šta, recimo, rade državne vlasti, kako funkcioniše parlament i koje su osnovne reforme koje BiH mora provesti, nego osnovne političke događaje uopšte ne prate. Da bi mladi bili dobri i kvalitetni i konzumenti i kreatori medijskih sadržaja, trebalo bi ih motivisati da se više zainteresuju za ove procese", naglašeno je.
Međunarodnim institucijama preporučeno je da kreiraju posebne programe koji bi bili posvećeni mladima.
"EU je posljednjih nekoliko godina značajno povećala finansiranje projekata za mlade i to je za pozdraviti", naglašeno je u zaključcima.
Najvažnija aktivnost na suzbijanju ovih pojava je sistemski rad i uvezivanje svih faktora. EU sa svojim zakonodavstvom, poput Zakona o digitalnim uslugama, medijske redakcije, univerziteti, nevladine organizacije, evropski predstavnici i mladi najviše mogu doprinijeti tome da maligni sadržaji u javnom prostoru zemalja regiona potpuno nestanu ili da budu marginalizovani u najvećoj mogućoj mjeri.