SARAJEVO - Centralnoj izbornoj komisiji BiH (CIK) danas bi trebalo da bude upućen zahtjev da, zbog eventualnog sukoba interesa, provjeri kandidata za novog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i dvojicu kandidata za nove zamjenike ministara, kazao je juče Zvonimir Kutleša, generalni sekretar Vijeća ministara BiH.
Istovremeno, u CIK-u traju previranja da li će ova institucija uopšte raditi provjeru kandidata za nove članove Vijeća ministara. Objašnjavaju to, mada samo nezvanično, činjenicom da 19. novembra stupa na snagu izmijenjeni zakon o sukobu interesa u bh. institucijama, po kojem sve aktivnosti o utvrđivanja nespojivosti funkcija od CIK-a preuzima posebna komisija parlamenta BiH, čije formiranje se očekuje tek sredinom idućeg mjeseca.
"Mi u Vijeću ministara nismo razmišljali o ovoj podudarnosti. Postupamo po važećem zakonu o sukobu interesa i zahtjev za provjeru kandidata šaljemo Središnjem izbornom povjerenstvu", istakao je Kutleša.
Kako ne bi bilo problema sa kašnjenjem potvrde imenovanja novog ministra i dvojice zamjenika u Predstavničkom domu bh. parlamenta, a koje je SNSD prekjuče predložio umjesto smijenjenih kadrova SDS-a, Kutleša je izrazio nadu da će CIK ipak svoju odluku donijeti prije 19. novembra.
"Nadam se da će oni na taj način preduprijediti problem i odlučiti prije 19. studenog, jer imaju dovoljno vremena da završe provjere", rekao je Kutleša.
Boris Tučić, kandidat je SNSD-a za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, umjesto smijenjenog Mirka Šarovića. Miladin Dragičević kandidat je za zamjenika ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH umjesto Radmile Mitrović, dok bi Živko Marjanac na poziciji zamjenika ministra odbrane BiH trebalo da naslijediti smijenjenog Mirka Okolića.
U CIK-u kažu da još nema zvaničnog stava ove institucije o tome mogu li oni, ako odluku ne donesu prije 19. novembra, provoditi postupak provjere kandidata.
"Kad dobijemo zahtjev za provjeru, moraćemo postupiti po Zakonu o Vijeću ministara, koji se poziva na Izborni zakon, a u vezi sa nespojivošću funkcija. Uradićemo ono što možemo po zakonu i o tome obavijestiti Vijeće ministara", izjavila je Maksida Pirić, portparol CIK-a, napomenuvši da je zakonski rok za završavanje provjera 30 dana.
Uskoro stupa na snagu izmijenjeni zakon o sukobu interesa, po kojem aktivnosti o utvrđivanja nespojivosti funkcija od CIK-a preuzima posebna komisija
Stjepana Mikića, predsjednika CIK-a, juče nismo uspjeli kontaktirati kako bi prokomentarisao neslužbene stavove svojih kolega iz komisije koji tvrde da CIK, nakon što je izmijenjen Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, više nema ništa ni sa provjerom podobnosti kandidata.
"Na nas će biti izvršen pritisak da odluku što prije donesemo kako vakuum, koji je parlament stvorio izmjenom Zakona o sukobu interesa, ne bi blokirao rekonstrukciju Vijeća ministara BiH", rekao je jedan od članova CIK-a pozivajući se na interni dogovor da samo predsjednik Mikić može iznositi zvanične stavove ove institucije.
Petar Kunić (DNS), poslanik bh. parlamenta i član Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara BiH, rekao je da svaki zakon, pa i promijenjeni zakon o sukobu interesa, ima nedostatke.
"Evo, sad vidimo da može stvoriti određene probleme zbog pravnih začkoljica. Malo se neoprezno ušlo u izmjene. Problem je što nema stručnih službi koje će sagledati sve praktične posljedice nekog zakona pa da nas na vrijeme upozore", ocijenio je Kunić.
Halid Genjac (SDA), šef Kluba bošnjačkih delegata u Domu naroda parlamenta BiH, tvrdi da ćemo u narednom periodu vidjeti mnogo štetnih posljedica novousvojenog rješenja o utvrđivanju sukoba interesa. Najavljuje i da će funkcioneri ove stranke, "tek kad se svi odgovorni suoče sa teškim posljedicama svog rada", od Ustavnog suda BiH zatražiti da ocijeni ustavnost izmijenjenog zakona o sukobu interesa, koji je prekjuče objavljen u "Službenom listu BiH".
"Nepromišljeno je ovo urađeno. Dom naroda je isti dan smijenio funkcionere SDS-a u Vijeću ministara i usvojio izmjene Zakona o sukobu interesa kojima CIK-u praktično onemogućava da provjeri nove kandidate za ove pozicije", naglasio je Genjac.
Ponovio je kritike SDA da se novim rješenjem, po kojem sukob interesa u institucijama vlasti BiH više ne utvrđuje CIK nego parlamentarna komisija kao političko tijelo, zapravo "legalizira obavljanje nespojivih funkcija".
Parlament bi svoju komisiju, u kojoj će biti tri delegata, tri poslanika i trojica čelnika Agencije za borbu protiv korupcije, trebalo da imenuje 30 dana nakon stupanja na snagu izmijenjenog zakona o sukobu interesa.
Genjac smatra da ova komisija, i kada bude imenovana, neće početi raditi prije februara, što stvara vakuum u vođenju postupaka u vezi sa nespojivosti funkcija.
U političkim strankama zastupljenim u parlamentu BiH potvrdili su da još nisu počeli ni unutarstranačke ni međustranačke konsultacije o tome koga će predložiti u komisiju.
"Još nije bilo priče o kandidatima za komisiju. Znam da je bilo oštrih polemika zbog ovih zakonksih promjena i da je i Evropska komisija uputila kritike zbog novih rješenja", rekao je juče Lazar Prodanović, zamjenik šefa Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu.
Primopredaja predmeta
Sve predmete iz oblasti sukoba interesa CIK bi do kraja godine trebalo da ustupi parlamentarnoj komisiji, čije osnivanje tek slijedi. CIK trenutno ima oko 70 postupaka koje vodi protiv izabranih zvaničnika, imenovanih funkcionera i savjetnika, od čega su u 12 predmeta predložene sankcije.
Prema promijenjenom zakonu o sukobu interesa, pri Agenciji za borbu protiv korupcije BiH biće osnovan ured parlamentarne komisije koji će za nju obavljati sve stručne, administrativne i tehničke poslove. Osoblje za ovaj ured bit će preuzeto iz CIK-a.