DUBROVNIK - Na sastanku prudske trojke sa američkim i evropskim zvaničnicima juče u Dubrovniku uspostavljena je mapa na osnovu koje bi mogla biti ubrzana evroatlantska integracija BiH.
Potvrdio je to Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, nakon sastanka koji je održan u okviru drugog dana "Kroacija samita 2009".
Sastanku sa Dodikom, Sulejmanom Tihićem, predsjednikom SDA, i Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a, prisustvovali su DŽejms Štajnberg, zamjenik državnog sekretara SAD, Karl Bilt, ministar inostranih poslova Švedske, Valentin Incko, visoki predstavnik u BiH, i Čarls Ingliš, ambasador SAD u BiH.
"Na sastanku je uspostavljena jedna mapa prihvatljiva za sve, a to je da se ubrzaju evroatlantske integracije, rješavanje viznog režima, kako bi već polovinom iduće godine građani BiH mogli da putuju bez viza u Evropu", rekao je Dodik.
Ingliš je istakao da je američka i evropska administracija za nastavak dogovora u BiH i pružiće podršku u nastojanjima da se u ovoj zemlji provedu reforme.
"Ponovo smo zaključili da će evropska i američka administracija pružiti podršku u nastojanjima da se u BiH provedu reforme, kako je to započeto još u vrijeme posjete potpredsjednika SAD DŽozefa Bajdena i visokog predstavnika EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Havijara Solane BiH", kazao je Ingliš.
Dodik je naveo da postoji spremnost da se podrži dogovor svih strana u BiH, iako se, kako je kazao, još razgovara o tome ko treba da se uključi u buduće pregovore ili da se ostane na postojećoj trojci iz Pruda.
Lider SNSD-a je potvrdio da je jedino pitanje oko kojeg se nisu uspjeli složiti zahtjev Tihića da prudska trojka bude proširena.
Tihić je istakao da bi bilo neophodno da se prudskoj trojci, koja, kako smatra, nema kapacitete za pregovore, pridruže i pregovarači iz drugih političkih stranaka. Međutim, trojica lidera se juče nisu mogla dogovoriti koje su to stranke, da li one parlamentarne većine ili i neke opozicione stranke.
"Mislim da bi nam se morao pridružiti najmanje po jedan član iz RS i FBiH, iako smatram da je optimalno rješenje osam lidera, što naravno otežava dogovor, ali olakšava njegovo provođenje", rekao je Tihić.
Istakao je da u bilo kojem drugom sastavu mora biti prisutan i visoki predstavnik kao svjedok i kao osoba koja će pomoći u realizaciji dogovora.
Čović je ocijenio da nije problem širenje broja pregovarača, ali je, kako je na kraju istakao, njegova lična procjena da od takvih razgovora neće biti ništa.
Ingliš je pak naglasio da je bitno postići dogovor kako dalje nastaviti u procesu pregovaranja, a da je na bh. liderima da odluče koliko će biti pregovarača.
"Bitno je da lideri imaju toliku većinu da ono što dogovore mogu provesti i u đelo, iako za neka pitanja, poput ustavne reforme, treba i širi konsenzus", rekao je Ingliš.
U razgovorima vezanim za pitanje državne imovine Dodik je odlučan da entiteti raspolažu svojom imovinom, te da se izvrši transformacija OHR-a.
Čović je naveo da je tokom sastanka razgovarano o tome šta je potrebno uraditi za ukidanje viznog režima, stabilizacije ekonomskih prilika u BiH, te ispunjavanja "pet plus dva" uslova i ciljeva da bi se OHR transformisao u ovoj godini. Bez te transformacije, naveo je, ne može se tražiti dalji korak u smislu evropskog približavanja.
"Bojim se da ćemo, ukoliko se brzo ne dogovorimo, pasti u zamku narednih izbora, kada će prevladati retorika koja će biti usmjerena biračima i broju glasova, a ne stvarnom dogovoru", rekao je Čović.
On se tokom susreta sa stranim zvaničnicima založio za što brži prijem BiH u NATO.
Čović je za sutra uveče, u američkoj rezidenciji u Sarajevu najavio naredni sastanak, kao i sastanak u idući četvrtak kada u oproštajnu posjetu dolazi šef NATO-a.
Na "Kroacija samitu" pod nazivom "Evropski strateški imperativ - energija, investicije i razvoj", čiji su domaćini vlade Švedske i Hrvatske, prisustovali su iz BiH i Nikola Špirić, predsjedavajući Savjeta ministara, i Sven Alkalaj, ministar inostranih poslova BiH.
Špirić je pozvao predstavnike međunarodne zajednice da podrže sve one unutar BiH za koje dijalog, tolerancija i kompromis nisu slabost nego kvalitet.
On je tokom plenarne sesije "EU i NATO - Transformacija jugoistočne Evrope" istakao da je BiH jedina zemlja regiona koja je vodila tri procesa.
"Prvi je obnova ratom razrušene zemlje i povjerenja između konstitutivnih naroda, što je najsloženija reforma i od njenog uspjeha zavisi globalni uspjeh BiH. Drugi je privatizacija i tranzicija i treći evroatlantske integracije", rekao je Špirić ističući da su za BiH prioritet put ka EU i NATO.
Alkalaj je ocijenio nepravednom najavljenu odluka Evropske komisije da Srbija, Crna Gora i Makedonija dobiju zeleno svjetlo za liberalizaciju viznog režima, ali ne i BiH.
"Radi se o odluci koja postavlja nove barijere u regionu, stavljajući određene narode u BiH u podređeni položaj", izjavio je Alkalaj.
On je naveo da su na "Kroacija samitu" predstavnici nekih zemalja osudili ovu odluku kao diskriminatorsku, a da je posebno bila kritična prema njoj Doris Pak, voditeljica delegacije za Jugoistočnu Evropu pri Evropskom parlamentu.
Balkan može da računa na pomoć EU
Karl Bilt, šef švedske diplomatije, izjavio je da se vizija slobodne i demokratske Evrope odnosi na cijeli kontinent i poručio da Balkan može računati na pomoć i podršku Evropske unije.
DŽejms Stajnberg, zamjenik američkog državnog sekretara, poručio je da bilateralni problemi ne bi trebalo da budu prepreka na putu država regiona u evroatlantske integracije.
"Najbitnije je da put u EU i NATO ostane otvoren svim zemljama u regionu. Ne smijemo dopustiti da bilateralni sukobi blokiraju bilo čije težnje prema evroatlantskim integracijama", rekao je Stajnberg.
Podrška Zapadnom Balkanu prioritet
Gordon Bajnai, šef diplomatije Mađarske, juče je na "Kroacija samitu" u Dubrovniku kazao da je podrška evropskoj i transatlantskoj integraciji Zapadnog Balkana prioritet u mađarskoj spoljnoj politici.
On je rekao da Mađarska igra jednu od ključnih uloga u procesu evrointegracija regiona i dodao da u toj zemlji postoji konsenzus da se takav pristup ne mijenja ni u budućnosti.
"Veoma je značajno da kod naših komšija postoji stabilnost i razvoj i mi na tom prostoru imamo i veoma važne ekonomske interese", istakao je Bajnai.
Miroslav Lajčak, slovački šef diplomatije, ocijenio je, pak kako je proširenje EU na jugoistok Evrope izgubilo kredibilitet zbog uvođenja bilateralnih pitanja u pregovarački proces.
Istakao je da države treba ocjenjivati na osnovu njihovih individualnih rezultata u ispunjavanju kriterijuma za ulazak u EU.
Članstvo u NATO "na horizontu"
Martin Erdman, pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za politička i sigurnosna pitanja, rekao je juče tokom "Kroacija samita" u Dubrovniku da je Akcioni plan za članstvo u NATO za BiH i Crnu Goru "na horizontu".
Milo Đukanović, predsjednik Vlade Crne Gore, ocijenio je da su države jugoistočne Evrope posljednjih 20 godina ostvarile veliki napredak i od dijametralno suprotnih stavova došle do zajedničke vizije budućnosti u EU i NATO.
Ocijenio je važnim da na evroatlantskom putu zemlje regije dobiju ohrabrenje kako ne bi bio propušten evroentuzijazam.
Jadranka Kosor, premijerka Hrvatske, istakla je da Hrvatska podržava evroatlantske integracije susjednih država.