BANJALUKA - Bez ikakve dileme, 28. februar 1992. godine jedan je od najvažnijih datuma u istoriji Republike Srpske, jer je tada donesen temelj njenog postojanja - Ustav Republike Srpske.
Ključne činjenice o Ustavu RS
- Ustav RS usvojen 28. februara 1992. godine
- Donošenje vezano za uređenje vlasti, institucija i nadležnosti
- Ustav mijenjan i dopunjavan 17 puta
- Ukupno usvojena 122 amandmana
- Tokom 2025. vođene javne rasprave o nacrtu novog ustava
- Kao prioriteti pomenuti: vraćanje prenesenih nadležnosti i jasnije reforme
Skupština srpskog naroda u BiH bila je dovoljno istrajna i hrabra da na temeljima Deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda u BiH, od 9. januara 1992. godine, uspostavi suverenitet i opstanak koji traje do danas i koji će trajati i u budućnosti.
Karan: Sudbonosna odluka da se uredi vlast
Prvi Ustav Republike Srpske bio je, prema riječima Siniše Karana, predsjednika Republike Srpske, ozbiljna, sudbonosna i državnička odluka da se urede vlast, institucije, uspostavi politički sistem, definišu nadležnosti i da se politička volja pretoči u pravni poredak.
"To je bio akt najviše pravne snage koji je obezbijedio opstanak srpskog naroda sa lijeve strane Drine", poručio je Karan.
Naglasio je da Republika Srpska nije stvorena kao ustavni subjektivitet Dejtonskim mirovnim sporazumom, već je samo potvrđena, i to na međunarodnom nivou.
Istakao je da, kada se govori o Ustavu Republike Srpske, ne govori se samo o prošlosti, već o pravnom temelju koji i dalje traje. Predsjednik Republike je dodao i, kada se govori o Ustavu Srpske, da je neophodno govoriti i o ustavnom uređenju dejtonske BiH, koji nije izgrađen na većinskom principu, niti počiva na centralizovanoj vlasti, već počiva na paritetu, konsenzusu, podjeli nadležnosti, konstitutivnosti naroda, na ravnopravnosti entiteta i mehanizmima zaštite entiteta i naroda.
"Ustav BiH, kao dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, jasno utvrđuje da institucije na nivou BiH imaju samo one nadležnosti koje su im izričito date, dok sve ostalo pripada entitetima. To je osnovna ustavna logika dokumenta i balans koji je obezbijedio mir", naveo je Karan.
U Srpskoj se već odavno govori da je neophodno donošenje novog ustava, s obzirom na to da je aktuelni nerijetko nasilno mijenjan, što potvrđuje činjenica da je dosad mijenjan i dopunjavan čak 17 puta, sa 122 amandmana, što putem međunarodne zajednice, što OHR-a, čime se, dodaju, znatno otežava njegovo tumačenje i primjena.
Kako kažu poznavaoci prilika, izrada novog ustava je jedan od najvećih prioriteta, dok čak postoje podijeljena mišljenja da se treba ići na povratak na stari izvorni ustav koji nije amandmanski mijenjan, mada je to, ocjenjuju, jako teško izvodljivo.
Dodik: Ustav odgovorio na procese u BiH
Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske i predsjednik SNSD-a, rekao je da je 28. februar 1992. godine dan kada su srpski političari i srpski narod u BiH donijeli istorijsku odluku da svoju političku volju pretoče u najviši pravni akt - Ustav Republike Srpske.
"Donošenje Ustava bio je odgovor na tadašnje političke procese u BiH, pokušaje preglasavanja srpskog naroda i njegovog marginalizovanja s ciljem da Srbi od konstitutivnog naroda postanu nacionalna manjina i s ciljem da od tadašnje BiH naprave muslimansku državu u srcu Evrope", rekao je Dodik.
Milan Petković, poslanik u PD PS BiH, takođe je saglasan da je vrijeme za donošenje novog ustava jer svako vrijeme traži novo definisanje i drugačije preciziranje termina.
Javne rasprave o Nacrtu novog ustava
Podsjetimo, tokom 2025. godine održane su javne rasprave širom Republike Srpske o Nacrtu novog ustava, a tom prilikom je poručeno da bi prioritet trebalo da budu vraćanje prenesenih nadležnosti, te jasnije definisane zakonodavne, pravne, imovinske reforme…
Kako su tada kazali sagovornici "Nezavisnih novina", s oprezom treba načeti pitanja koja se tiču vojske, indirektnih poreza, te VSTS-a, te detaljno obrazložiti i saslušati pitanja koja se tiču i graničnih službi, naravno i ličnih podataka.