Igor Radojičić, zamjenik predsjednika Pokreta "Sigurna Srpska" (PSS) i kandidat za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, rekao je da će PSS na ovim izborima biti drugi po snazi u Republici Srpskoj, a za najdalje dvije godine i prvi.
On je rekao da, prema njihovim analizama i informacijama, Branko Blanuša ima prednost u trci za predsjednika Republike Srpske te da se i matematički stvaraju pretpostavke da opozicione stranke formiraju većinu u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Govoreći o nivou BiH i svojoj kandidaturi za poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Radojičić je rekao "da pomalo i naivno za svoje godine" vjeruje da je moguće postići dogovor, ali ističe i da su ovo prvi izbori u BiH na kojima međunarodna zajednica nema uticaja te da će veoma teško biti formirati vlast na nivou BiH.
NN: Jeste li zadovoljni kampanjom i koliko se ona razlikuje od ostalih u kojima ste učestvovali?
RADOJIČIĆ: Od momenta osnivanja u oktobru prošle godine pa do danas, znači, za manje od godinu dana, utrostručili smo podršku birača. Trenutno smo druga politička snaga u Republici Srpskoj, rastemo preko 20 odsto i dalje imamo trend rasta. Praktično smo jedina politička opcija koja napreduje. Ostali su u padu ili stagniraju. Imamo dinamičnu kampanju, i jedino Stanivuković (Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta "Sigurna Srpska") pokušava unijeti neku energiju i dinamiku u kampanju koja je, generalno gledano, kod svih ostalih opcija vrlo dosadna i sterilna. Stiče se utisak da političke partije kampanju nekako rutinski odrađuju i bez neke velike volje i energije. Nema ni nekog prevelikog naboja kod birača i, sa mojim dosadašnjim iskustvom, jedna prilično dosadna i mirna kampanja do sada, osim jednog subjekta koji pokušava da digne neku energiju i zainteresuje birače.
NN: Osjeća se ravnodušnost kod naroda i to je tačno. Kome u ovom trenutku to najviše odgovara?
RADOJIČIĆ: Uvijek smanjena izlaznost odgovara vlasti, zato što vlast ima jaku mašinu, organizaciju, infrastrukturu. Uvijek najveći broj neopredijeljenih birača i apstinenata čine oni koji nisu za vlast ili koji nisu aktivno za vlast. Staro pravilo je da visoka izlaznost ide u korist opozicije, a niska izlaznost odgovara vlasti. Samim vladajućim partijama i vladajućem bloku odgovara da na izbore izađe njihova biračka mašina, a da ostali ne izađu i da na taj način prođu. Ovaj nizak nivo intenziteta i apatičnosti očito forsira vladajuća struktura, jer im odgovara da stranački članovi izađu na izbore.
NN: Da li budućnost PSS-a zavisi od izbornog rezultata? Niste klasična politička partija sa klasičnom infrastrukturom. Da li opstanak PSS-a zavisi od izbora ili pojedinaca?
RADOJIČIĆ: PSS jeste specifična organizacija koja nije postojala na ovim prostorima. Mi smo formalno-pravno koalicija, ali to dosta čvrsto funkcioniše i formiralo je opštinske odbore i čitavu vertikalu. Pravili smo ga sa ciljem da bude najjača politička organizacija. Znači, na ovim izborima da budemo drugi i najjači među opozicijom, a nakon toga da nastavimo dalji trend jačanja i rasta, i da u dogledno vrijeme, a najduže za dvije godine, budemo i opcija broj jedan. Svi trendovi pokazuju da javnost traži nešto novo. Postoji veliko zasićenje postojećom vlasti, dakle, SNSD-om, i realno je da će neka druga opcija u kratkom vremenu sigurno imati priliku da preuzme vlast. Pokret je koncipiran na duže staze i da bude vodeća snaga i najjača politička opcija u Republici Srpskoj. Vjerujemo da će izborni rezultat sada u nedjelju pokazati opravdanim to što smo napravili i onda možemo imati samo slatke muke kako to dalje složiti i organizovati i idemo ka sljedećem cilju, a to je najveća politička organizacija u Republici Srpskoj.
NN: Da li su te slatke muke i dilema da li ući u vlast ili ne ući? U javnosti se sve više govori o toj nekoj "velikoj koaliciji".
RADOJIČIĆ: To su čiste spekulacije. Po svim našim procjenama i istraživanjima, Branko Blanuša vodi u kandidaturi za predsjednika Republike Srpske i to će značiti početak lanca promjena iz Palate Republike. Nakon toga, opet po našim procjenama i analizama, postojaće realna šansa da se sklopi skupštinska većina u Narodnoj skupštini Republike Srpske bez vladajuće partije, odnosno bez dominantnog SNSD-a. U našoj izbornoj platformi, u našem koalicionom sporazumu o osnivanju i sporazumu opozicionih stranaka u kojima su podržani Blanuša i Božović (Marinko Božović, kandidat za člana Predsjedništva BiH) svuda stoji da nema koaliranja sa SNSD-om. Matematički se stvaraju pretpostavke da opozicione stranke formiraju većinu u Narodnoj skupštini. PSS je drugi po snazi, SDS treći, a Lista za pravdu i red četvrta po snazi.
NN: Koliko će biti teško napraviti dogovor i pomiriti opozicione stranke pošto se baš i ne primijeti to neko jedinstvo unutar opozicionog bloka?
RADOJIČIĆ: U opoziciji je više političkih subjekta i postoje individualni interesi i individualni stavovi i razlike. Inače bi to bila jedna partija. Stanivuković ima nevjerovatnu energiju i ne sumnjam da će on uložiti maksimum da to sve skupa poveže. Blanuša na čelu Republike Srpske kao predsjednik imao bi kapacitet pomirljivog povezivanja vrlo različitih faktora. Naravno, i u vladajućem bloku imate Bog zna koliko, jedno desetak političkih faktora koji znaju iskakati iz kolosijeka pa se opet vrate. Ukoliko postoji opredijeljenost da se desi potpuna promjena, mislim da će opozicioni subjekti pronaći zajednički jezik.
NN: Na ovim izborima kandidat ste za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Šta očekujte i koliko je uopšte moguće popraviti ove loše političke odnose između Republike Srpske i Federacije BiH?
RADOJIČIĆ: Sa dosta entuzijazma, da ne kažem i pomalo naivno za svoje godine, ulazim u tu trku i eventualno u Predstavnički dom, nadajući se da je gore moguće postići dogovor i deblokirati stvari. Na nivou zajedničkih institucija postoji permanentna blokada i od toga postoji permanentna šteta za sve faktore, pogotovo za Republiku Srpsku. Stalno obrazlaganje kako nama ne trebaju zajedničke institucije i kako mi od njih nemamo nikakve koristi u konačnici nam nanosi štetu. Dolje se troši ogroman novac za ogromnu administraciju. Budžet BiH je rastao za 500 miliona KM za mandat, a to su tri ili četiri penzije u Republici Srpskoj. Ne rješava se pitanje PDV-a, graničnih prelaza, ustavnog suda, suda, tužilaštva, a o evropskim integracijama više niko i ne govori, koje za nas opet predstavljaju realan problem. Granice, kvote, uvoz, izvoz, prevoznici itd. su konkretne stvari koje bi trebalo rješavati na nivou BiH, a koje su u statusu potpune blokade ili su potpuno skrajnute. Imam i dalje neki čudnovat optimizam da se na tom nivou mogu dogovoriti praktične i konkretne stvari. Tvrdim da svi u BiH imamo štetu zbog blokade.
NN: Može se primijetiti da uticaj međunarodne zajednice nikada nije bio manji, posebno kada govorimo o izborima. Da li je to olakšavajuća ili otežavajuća okolnost u smislu formiranja buduće vlasti, ako uzmemo u obzir kako je to sve bilo prethodnih godina?
RADOJIČIĆ: Definitivno je promijenjena međunarodna situacija, pogotovo promjenama u Vašingtonu desila se i promjena u Bosni i Hercegovini. Prvi put na ovim izborima, maltene od osnivanja i Dejtona do danas, imamo da je međunarodni uticaj na izbore nevidljiv. I zadnji saziv Savjeta ministara i skupštinske većine na nivou BiH je formiran pod snažnim međunarodnim uticajem, što se sada ne dešava. Prvi put imamo situaciju gdje će domaći faktori svojom voljom moći nešto dogovoriti, a ne da ih neko vuče za uši i sklapa neku matematiku. Naravno, pošto je BiH navikla na tu ovisnost od međunarodnog prisustva, to je i izazov za domaće faktore. Postoji realna opasnost da sadašnji saziv Savjeta ministara BiH u tehničkom mandatu ostane neodređeno dugo, ukoliko lokalni subjekti ne uspiju da dogovore novu kombinaciju, a pošto nema međunarodne zajednice, to će biti domaćih ruku djelo, prvi put od Dejtona naovamo.
