SARAJEVO - Ukoliko bi imenovani i izabrani funkcioneri u bh. institucijama odlučili da smanje svoje plate prekršili bi Ustav BiH, tvrdi Lazar Prodanović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Prodanović podsjeća da u članu 9 Ustava BiH piše da naknada za lica koja obavljaju funkcije u bh. institucijama ne može biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije.
"Činjenica je da ovo piše u Ustavu BiH, ali je očigledno da zbog mjera za sprečavanje ekonomske krize treba smanjiti javnu potrošnju. Poslanici i delegati nisu obuhvaćeni Zakonom o platama i naknadama u bh. institucijama i Komisija za administrativne poslove mogla bi ponuditi rješenje ako ne za umanjenje, onda bar da se plate zadrže na istom nivou", kaže Prodanović.
Podsjeća da je Zakonom o platama osnovica povećana jer se uzima prosjek iz 2007. godine u iznosu od 535 KM, dok je prošle godine osnovica bila 495 KM.
Alma Čolo, delegat u Domu naroda i član Administrativne komisije, podsjetila je da na prethodnim sjednicama nije bilo volje da se plate i naknade umanje.
"Ne može nas Ustav spriječiti da smanjimo potrošnju za naše naknade ako za to postoji podrška. Paušal za poslanike i delegate već je umanjen sa 850 na 743 KM, pa bi i to značilo kršenje Ustava. Ukoliko poslanici podrže umanjenje primanja ništa ne bi bilo sporno, osim ako neko ne pokrene ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom BiH", kazala je Alma Čolo.
Prodanović i ona nisu sigurni šta je bio razlog da se ovakva odrednica uvrsti u Ustav BiH kada se usaglašavao Dejtonski mirovni sporazum i njegov aneks 4.
"Moguće je da su na taj način željeli da zaštite kadrove koji će raditi u institucijama BiH jer nije se bilo lako odlučiti 1996. godine doći u državne institucije iz Banjaluke", dodaje Čolo.
Prodanović smatra da se zagarantovanim primanjima funkcionera možda željela spriječiti korupcija, ali nije siguran da je to uspjelo.