SARAJEVO, BANJALUKA - Kancelarija visokog predstavnika u narednoj fiskalnoj godini neće dobiti povećanje budžeta, iako su to tražili od članica Savjeta za sprovođenje mira i od Savjeta bezbjednosti UN.
Naime, kako je za "Nezavisne" potvrđeno u OHR-u, budžet OHR-a u novoj fiskalnoj godini, koja počinje od 1. avgusta i traje do 31. jula naredne godine, iznosiće oko 5,32 miliona evra, koliko je iznosio i budžet koji ističe do kraja mjeseca. To znači da Kristijan Šmit, novi visoki predstavnik, koji u mandat ulazi s pojačanom podrškom svih članica Savjeta za provođenje mira, osim Rusije, neće moći da računa na više novca.
Prema ovoj informaciji, najveći dio troškova za Šmitovu kancelariju snosiće EU, koja će platiti oko 2,7 miliona evra. Iza EU slijedi Amerika, koja će platiti oko 1,1 milion evra, dok će Japan, koji je na trećem mjestu, izdvojiti oko pola miliona evra. Na četvrtom mjestu je Ujedinjeno Kraljevstvo, koje će za OHR izdvojiti oko 350.000 evra. Kanada i Organizacija islamskih zemalja će platiti po otprilike 150.000 evra, dok će Rusija za Šmitov rad izdvojiti oko 60.000 evra.
S obzirom na to da je Rusija pristala da plati troškove za rad OHR-a, mada se radi o simboličnom iznosu, znači da ta zemlja do daljeg podržava rad te institucije. Međutim, ostaje otvoreno pitanje hoće li zvanična Moskva i narednih godina nastaviti da finansira rad ove institucije.
Večeras bi, po našem vremenu, u Njujorku trebalo da bude održana sjednica Savjeta bezbjednosti na kojoj bi Rusija tražila da se krajem jula naredne godine OHR zatvori, a sjednica nije počela do zaključenja ovog broja "Nezavisnih". Rusiju u namjeri zatvaranja OHR-a podržava i Kina, ali je ta zemlja prije dvadesetak godina samoinicijativno napustila rad Savjeta za sprovođenje mira, tijela koje imenuje visokog predstavnika.
UK je do sada svoj doprinos davala kroz EU, ali, kako nam je juče pojašnjeno u ambasadi te zemlje u Sarajevu, odlučeno je da od ove fiskalne godine svoj doprinos daju samostalno.
Podsjećanja radi, "Nezavisne" su imale nezvaničnu informaciju, koju smo objavili, da budžet OHR-a neće biti povećan, a razlog što je došlo do manjeg kašnjenja u donošenju odluke leži u činjenici da nije bilo jasno na koji način će Ujedinjeno Kraljevstvo učestvovati u finansiranju rada ove institucije, ali nezvanično saznajemo takođe i da je i u samom OHR-u došlo do kašnjenja u pripremi budžeta.
Činjenica da Šmit neće moći računati na više novca može značiti i to da se on neće previše oslanjati na infrastrukturu OHR-a, već da će pokušati iskoristiti svoj uticaj za posredovanje, a OHR koristiti kao platformu. Valentin Incko, sadašnji visoki predstavnik, često se žalio da smanjeni budžet ne omogućava efikasan rad njegove kancelarije. On se više puta žalio Savjetu bezbjednosti UN da je budžet kojim raspolaže nizak.
"Tokom mog mandata, budžet OHR-a je smanjen za 53 odsto, a osoblje za 58 odsto. Iako je organizacija pretrpjela značajne rezove, nivo poslova ostao je isti. Kako se budžet smanjuje, sve je teže dalje smanjivati troškove, a istovremeno zadržati isti nivo ekspertize i kapaciteta", napisao je Incko u izvještaju koji je u maju ove godine podnio Savjetu bezbjednosti.
U rezoluciji Bundestaga, u kojoj je podržan rad OHR-a i novog visokog predstavnika iz Njemačke do zatvaranja kancelarije, prije nešto manje od mjesec dana, traženo je da se Šmitu da budžet koji će mu omogućiti da svoj posao obavlja na adekvatan način. Kako stoji u dokumentu koji su podržale CDU/CSU njemačke kancelarke Angele Merkel, Socijaldemokratska stranka, koja je u vladajućoj koaliciji i Liberali, traži se da se na nivou EU obezbijedi uska koordinacija između evropskih institucija i OHR-a, kao i da se u budžetu za OHR-a obezbijedi dovoljno finansijskih sredstava za uspješno sprovođenje mandata Šmita, odnosno ispunjavanje agende 5+2 za zatvaranje OHR-a. Inače, protiv ovog dokumenta glasali su predstavnici njemačke ekstremne desnice AFD, kao i Ljevičari, a Zeleni su bili uzdržani.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.