SARAJEVO - Ustavni sud BiH usvojio je danas apelaciju Republike Srpske, koju zastupa Pravobranilaštvo Republike Srpske, protiv presuda Apelacionog suda i Osnovnog suda Brčko distrikta, u kojoj navodi da joj je osporenim presudama ovih sudova prekršeno pravo na pravično suđenje i na imovinu na osnovu odredaba Ustava BiH i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Iz Ustavnog suda BiH saopšteno je da je apelacija usvojena jer je utvrđena povreda prava na pravično suđenje iz člana dva tačka tri Ustava BiH kada su redovni sudovi arbitrarnom primjenom člana 377. Zakona o odbligacionim odnosima odbili prigovor zastare potraživanja naknade nematerijalne štete.
Ustavni sud BiH ukinuo je Presudu Apelacionog suda Brčko distrikta od 25. aprila 2012. godine i predmet vratio tom sudu, koji je dužan da po hitnom postupku donese novu odluku u skladu sa Ustavom BiH.
Naloženo je Apelacionom sudu Brčko distrikta da u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud BiH o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
U presudama u vezi sa kojim je podnesena apelacija Osnovni i Apelacioni sud Brčko distrikta navode da je predmetna šteta prouzrokovana takvom radnjom koja u sebi sadrži elemente krivičnog djela, pa, iako je izostao krivični postupak i iako ne postoji pravosnažna osuđujuća presuda u krivičnom postupku, šteta koju su tužioci pretrpjeli, prema mišljenju tih sudova, prouzrokovana je takvom radnjom koja u sebi sadrži elemente krivičnog djela iz grupe krivičnih djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava u odnosu na koja ne nastupa zastarjelost krivičnog gonjenja.
Ti sudovi obrazlažu da, zbog navedenog, ne može nastupiti ni zastarjelost potraživanja naknade štete prouzrokovane takvim djelom u skladu sa odredbama člana 377 Zakona o obligacionim odnosima, koja ne isključuje mogućnost da se izuzetno u parničnom postupku utvrđuje da li je šteta nastala radnjama koje sadrže biće krivičnog djela, naglašavajući da je takav stav usvojio i Ustavni sud u svojoj Odluci od 19. novembra 2004. godine.
Kršenje svojih prava Republika Srpska vidi u proizvoljnoj primjeni materijalnog prava, jer smatra da u konkretnom slučaju nije bilo zakonske mogućnosti da se u okviru građanskopravnog postupka kao prethodno pitanje rješava postojanje krivičnog djela.
Navodi se da u konkretnom slučaju nije bilo moguće primijeniti odredbe člana 377 Zakona o obligacionim odnosima, jer nije utvrđen niti procesuiran učinilac krivičnog djela, a ne postoji ni pravosnažna presuda ni međunarodnog niti domaćeg krivičnog suda kojom bi bio utvrđen učinilac, kao i o kojem krivičnom djelu je riječ, već su presude donesene na osnovu pretpostavki.
Ustavni sud BiH je na današnjoj sjednici Velikog vijeća odlučivao i o jednom broju zahtjeva o povredi prava apelanata na pravično suđenje.
U predmetima u kojima je Sud utvrdio postojanje povreda prava apelanata na pravično suđenje, a zbog toga što sudovi nisu donijeli odluke u razumnom roku nadležnim sudovima je naloženo da hitno okončaju postupak, te da o tome izvijeste Sud u roku od tri mjeseca.
Apelacije koje su bile očigledno neosnovane i nedopuštene Sud je odbacio.
To se odnosi na predmete u kojima je Sud utvrdio da zahtjevi apelanata nisu opravdani, odnosno da činjenice koje su apelanti predočili Sudu ni na koji način ne mogu opravdati tvrdnju apelanata o postojanju kršenja njihovih prava zaštićenih Ustavom, ili da stranke u postupku ne snose posljedice navodnog kršenja prava zaštićenih Ustavom.
Sve odluke usvojene na sjednici biće dostavljene apelantima u roku od mjesec dana i objavljene na veb stranici Ustavnog suda BiH.
Ustavni sud BiH razmotrio je i informacije Kancelarije registrara o izvršenju odluka Ustavnog suda BiH u periodu od septembra 2014. do marta 2015. godine i o izvršenju odluka Ustavnog suda BiH nakon donošenja rješenja o neizvršenju.
Konstatovano je da je, nakon stavova i zaključaka Ustavnog suda BiH, donesenih na 20. sjednici Velikog vijeća od 14. maja 2015. godine usmjerenih na poboljšanje stanja u ovoj oblasti, uočen pozitivan trend.