MOSTAR - Duboko podijeljeni članovi Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) sa šest glasova za, pet protiv i jednim uzdržanim izabrali su Ranka Debevca za novog predsjednika Suda Bosne i Hercegovine.
"Zasluženo sam pobijedio na konkursu, izabrali su po stručnosti, a ne po političkom ubjeđenju. Iako su me mnogi povezivali s određenim strankama, to nije bio slučaj. Niko u mojoj porodici nikad nije bio član bilo kakve stranke", rekao je Debevec.
Protiv njega bili su svi bošnjački članovi VSTS-a, koji su tokom višečasovne rasprave insistirali na tome da Bošnjak mora doći na čelo Suda BiH, a taj stav prethodnih dana zastupala je i SDA, koja je na sve moguće načine pokušavala da Miru Smajlović "instalira" na čelo ove pravosudne institucije.
Rasprava o izboru predsjednika Suda u jednom momentu pretvorila se u to koliko koji narod može imati funkcija u pravosudnim institucijama, a pojedinci su te funkcije čak vezivali i za SIPA i Obavještajno-bezbjednosnu agenciju, Visoki sudski i tužilački savjet, Tužilaštvo BiH i disciplinskog tužioca. Članovi VSTS-a Zijad Kadić i Ilijas Midžić tvrdili su da na jednoj od glavnih funkcija mora biti Bošnjak, a izboru Debevca usprotivio se i Goran Nezirović, sudija Vrhovnog suda FBiH, koji je za njega rekao da nije najbolji kandidat jer ga deset godina rada u pravosuđu i tri u Sudu ne proporučuju kao najboljeg.
"Ja se jasno legitimišem. Ovo nije najbolji kandidat. Vi preuzmite odgovornost da sa šest glasova izaberete predsjednika Suda BiH", rekao je Nezirović, dok su se pojedini članovi, uglavnom Bošnjaci, pitali na osnovu čega, kojih kriterijuma su utvrđene rukovodne vještine Debevca, koji je od svih članova Podsavjeta osim jednog ocijenjen desetkom.
Izbor Debevca najviše su branili Milan Tegeltija, predsjednik VSTS-a, i Ružica Jukić, potpredsjednica VSTS-a, koja je rekla da je on najbolji kandidat i da je tajnim glasanjem tako utvrdio Podsavjet VSTS-a koji je sprovodio intervju sa svim kandidatima. Takođe, ona je naglasila da nacionalnost prilikom izbora predsjednika Suda BiH ne treba da bude vodilja te da su, ako se tako gleda, Hrvati oštećeni više od ostala dva naroda.
Inače, Debevec, za kojeg nezvanične informacije govore da je favorit SBB-a, od strane Podsavjeta VSTS-a predložen je kao prvoplasirani kandidat, ali tek nakon što su članovi VSTS-a sa sedam glasova protiv i četiri za odbili prijedlog da se izbor predsjednika Suda skine sa dnevnog reda i prolongira za januar iduće godine.
"Izabran je najbolji kandidat i situacija treba da se smiri da bi novi predsjednik Suda mogao raditi u mirnoj atmosferi", rekao je Tegeltija, ponavljajući da je bilo pritisaka te da postoje tri funkcije u pravosuđu i da će između tri konstitutivna naroda i ostalih uvijek biti neko ko neće biti zastupljen.
"Ne mislim da to dovodi do ugrožavanja bilo kog naroda", rekao je Tegeltija, podsjećajući i da je aktuelna predsjednica Suda Meddžida Kreso, kojoj mandat ističe 26. januara, prije šest godina izabrana sa šest glasova za i šest protiv, tako da je u tom izboru presudio dupli glas predsjedavajućeg VSTS-a.
Iz diskusija članova VSTS-a najbolje se moglo vidjeti koliko je politika bila uplela prste u izbor predsjednika Suda BiH i koliko su članovi VSTS-a bili pod pritiskom. U određenim momentima rasprava je bila žustra i na trenutke se naslanjala na pisanja medija. Kao što se i očekivalo, izbor Debevca najviše je potresao SDA, gdje su rekli da se to nije trebalo tako uraditi.
"Tim izborom povrijeđen je princip proporcionalne zastupljenosti i ravnopravnosti konstitutivnih naroda i neprihvatljivo je da iz reda bošnjačkog naroda nema nijednog funkcionera na nivou pravosudnih institucija BiH. Povrijeđeni su Ustav BiH i Izborni zakon i VSTS je vrlo neodgovorno ušao u ovu osjetljivu sferu koja se tiče etničkog balansa, koji je potrebno postići u BiH kod svih imenovanja, a naročito kada su u pitanju imenovanja na najviše pravosudne funkcije", rekao je Šefik Džaferović, predsjedavajući Predstavničkog doma BiH.
Mladen Bosić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH, rekao je da se mora očuvati princip međunacionalnog balansa u BiH na vodećim pozicijama u institucijama BiH.
Ko je Ranko Debevec?
Ranko Debevec rođen je 1964. godine u Sarajevu, gdje je diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1988. godine. U Osnovnom sudu u Sarajevu i Advokatskoj kancelariji Žarka Bulića obavio je pripravnički staž, da bi nakon položenog pravosudnog ispita 1990. godine radio kao stručni saradnik tog suda. U periodu od 1995. do 2000. godine obavljao je poslove prevodioca i savjetnika pri misiji UNPROFOR-a i NATO-a, a nakon toga do 2005. godine radio je kao pravni savjetnik u Komisiji za imovinske zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica, Hipo banci u Sarajevu i Pravobranilaštvu opštine Centar. Od 2005. do 2008. godine obavljao je dužnost tužioca Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu. Za tužioca Tužilaštva BiH imenovan je 10. aprila 2008. godine, a u periodu od 2010. do 2012. godine bio je član Projektnog tima IPA projekata Vijeća Evrope za borbu protiv sajber krminala.
Kao sudija u Sud BiH imenovan je 12. decembra 2012. godine.