BANJALUKA - Od astme češće obole djeca nego odrasli, što pokazuju podaci da od ove bolesti boluje oko 15 odsto djece i između četiri i pet odsto odraslih, upozoravaju stručnjaci povodom 5. maja, Svjetskog dana borbe protiv astme.
Ovo potvrđuje i podatak da više od 80 odsto oboljelih od astme oboli prije šeste godine života.
Suvad Dedić, pulmolog iz Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli, kazao je da dječaci obolijevaju dva puta češće nego djevojčice, a da se taj omjer mijenja u pubertetu i u odrasloj dobi, kada je astma češća kod žena.
"Broj oboljelih od astme u svijetu, ali i kod nas, u porastu je, i ukoliko bude nastavljen ovakav trend obolijevanja, procjenjuje se da bi do 2025. godine broj oboljelih mogao porasti za 100.000. Porast novooboljelih od astme dovodi se u vezu s porastom zagađenosti okoliša i povećanja alergena u urbanim sredinama", kazao je Dedić.
On je upozorio da je za dobru kontrolu alergijskih bolesti neophodno sprovoditi edukaciju pacijenata i njihovih roditelja na svim nivoima zdravstvene zaštite, kao i redovno i objektivno sprovoditi ispitivanja pluća, kontrolisati uzročnike astme i blagovremeno i kvalitetno sprovoditi farmakološku terapiju.
Sead Jamakosmanović, načelnik Klinike za plućne bolesti u UKC Tuzla,
kazao je da u BiH ima dosta alergične djece.
"Ova bolest je dobrim dijelom stavljena pod kontrolu i najbitnije ju je što prije dijagnostifikovati kako bi se mogla liječiti. Evidentno je da je broj oboljelih od alergijske astme u porastu i mi se uklapamo u svjetski trend", naveo je Jamakosmanović.
Branislav Lolić, pedijatar iz Banjaluke, naveo je da je astma najrasprostranjenija hronična bolest kod djece.
"Osnovni uzročnik pojave astme kod djece je grinja, parazit koji živi u prašini, zbog čega je potrebno svesti na minimum dodir s prašinom. Uzrok je često i polen, ali je potrebno prvo dijagnostifikovati o kojoj se vrsti alergije radi pa onda krenuti s liječenjem", kazao je Lolić.
Najviše problema s astmom kod djece izaziva duvanski dim, koji sadrži 4.600 otrovnih sastojaka, a bebe čije majke puše češće se rađaju sa slabije razvijenim plućima, češće imaju sklonost alergijskim oboljenjima i češće obole od astme.
Obilježavanje Dana borbe protiv astme u RS se ove godine odvija pod motom "Zaplivaj punim plućima", a njen cilj je da se ukaže da astma nije neizlječiva bolest i da se uz odgovarajuću terapiju i fizičku aktivnost može kontrolisati i da se s njom može normalno živjeti.
Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, u saradnji s Kliničkim centrom Banjaluka i kompanijom "GlaxoSmithKline", juče je na Trgu Krajine organizovalo besplatno mjerenje plućne funkcije za sve zainteresovane građane.
Boro Kuzmić, specijalista pulmolog, istakao je da je odziv građana bio izuzetno dobar, te da je većina njih pod terapijom i željeli su da provjere funkciju svojih pluća.
Udruženje roditelja djece oboljele od astme "Anemona" iz Prijedora, koje je jedino takve vrste u BiH, juče je organizovalo besplatno mjerenje funkcije pluća za sve zainteresovane građane.
"U narednom periodu smo planirali da pokrenemo akciju da petnaestoro djece iz našeg udruženja pošaljemo na ljetovanje u Kumbor. Mi smo svi volonteri, niko nam ne pomaže i sami se borimo za bolje uslove života oboljelih od astme", kazala je Ilinka Macura, predsjednik ovog udruženja.
Faktori rizika:
Postoji niz alergena zatvorenog prostora koji su povezani s astmom, a to su kućna prašina, alergeni životinja, gljivice i plijesni, alergeni žohara, štetno djelovanje dima cigareta i najčešće grinje iz kućne prašine. Najznačajniji alergeni vanjskog prostora su poleni stabala, trave i korova, gljivice, kvasci i buđ. Uglavnom se pojavljuju sezonski.
Faktori koji su odgovorni za pogoršanje astme su alergeni, aerozagađenje, upale disajnih puteva, fizički napor, hrana, aditivi, lijekovi, jake emocije, aktivno i pasivno pušenje, nadražujući faktori. Od aerozagađivača najodgovorniji su sumpor-dioksid, azotni dioksid, ugljen-monoksid, isparljive organske supstance, ozon, formaldehid, endotoksin.
Simptomi:
Klinički znaci bronhijalne astme su periodični napadi teškog disanja i gušenje, kašalj u toku ili nakon fizičkog napora. Kašalj se obično pogoršava noću i tokom buđenja, najčešće je suv, podražajan. Pacijenti obično iskašljavaju oskudan ljepljiv sputum, ponekad imaju povraćanje guste žilave sluzi, osjećaj stezanja u prsima, česte prehlade koje se spuštaju u pluća s intervalom trajanja preko deset dana. Simptomi astme prestaju pri upotrebi terapije. Zbog toga procjenu kontrole astme treba sprovoditi redovno.