BANJALUKA - Nakon završetka berbe ovogodišnjeg roda kukuruza u RS će biti oko 60.000 tona viška merkintilnog kukuruza, jer ga skoro niko ne kupuje, a cijene su preniske, tvrde proizvođači.
Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika i farmera regije Bijeljina, je kazao da već sada postoje veliki viškovi kukuruza na ovom području, ne računajući viškove koji će se stvoriti nakon ovogodišnje berbe.
"Kukuruz niko ne kupuje uopšte, a cijene koje su ponuđene su toliko niske da ne možemo pokriti ni osnovna sredstva koja smo uložili u sjetvu. Stari kukuruz se kreće od 18 do 20 maraka, a novi od 12 do 14 maraka za 100 kilograma", naveo je Nikolić.
On je dodao da je ista situacija i s pšenicom i da niko od proizvođača s područja Bijeljine nije uspio prodati pšenicu jer su cijene preniske.
"Niko od proizvođača s naše regije nije uspio ostvariti podsticaj od sedam feninga po kilogramu prodate pšenice, jer kupci nisu nudili cijenu od 0,28 maraka, što je bio uslov da dobijemo podsticaj", naveo je Nikolić.
On je kazao da su kupci nudili cijenu od 0,18 do 0,24 feninga po kilogramu pšenice i da se većina proizvođača radije odlučila da je ostavi za stočnu hranu nego da je prodaju.
Nebojša Đokić, poljoprivrednik iz Dvorova kod Bijeljine, je kazao da će nakon završetka berbe imati oko 200 tona viška kukuruza.
"Kukuruz niko ne otkupljuje. Cijene se koliko sam čuo kreću od 69 do 16 maraka za 100 kilograma, što je kao da dajemo džaba. Pšenicu takođe nisam prodao i oko 4,5 tone sam ostavio za stočnu hranu", kaže Đokić.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i farmera RS, je potvrdio da će nakon završetka berbe kukuruza biti oko 50.000 tona novog i oko 10.000 tona starog kukuruza.
On je istakao da je uzrok stvaranja viška kukuruza smanjenje broja grla stoke, kako kod nas tako i u ostalim zemljama u okruženju, zbog čega žito niko i ne kupuje.
"Poseban problem je u Bijeljini gdje su ostali veliki viškovi od prošle godine, jer semberski proizvođači nisu htjeli dati kukuruz po cijeni od 35 maraka Direkciji za robne rezerve, kao ostali proizvođači iz RS, pa sada moraju prodavati po duplo nižoj cijeni", pojasnio je Usorac.
Radovan Samardžija, direktor Republičke direkcije za robne rezerve, je kazao da nema podatke koliko poljoprivrednika je dobilo podsticaj Vlade RS za prodatu pšenicu jer se ti podaci još prikupljaju na terenu.
"Do kraja avgusta za regresirano đubrivo poljoprivrednici su vratili ukupno 8.700 tona pšenice i taj proces je završen. Sada se očekuje prikupljanje merkantilnog kukurza, što će trajati do Nove godine", naveo je Samardžija.