BiH

Pratite nas na Google news

Višković: Pacijenti iz Srpske neće biti stranci u Srbiji

Višković: Pacijenti iz Srpske neće biti stranci u Srbiji
Foto: N.N. | Višković: Pacijenti iz Srpske neće biti stranci u Srbiji
Srna

BANJALUKA - Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da će građani Srpske od naredne godine u bolnicama i kliničkim centrima Srbije biti tretirani kao domaći pacijenti, čime će se stvoriti značajne uštede u zdravstvenom sistemu Srpske.

Višković je dodao da Vlada Srpske ovih dana završava izmirenje obaveza prema zdravstvenom sistemu Srbije.

"Nakon toga će fondovi zdravstvenih osiguranja Srpske i Srbije potpisati sporazum koji će omogućiti našim građanima da prilikom liječenja u tamošnjim zdravstvenim ustanovama budu tretirani kao domaći pacijenti. To znači da će zdravstvene usluge, koje budu pružane našim građanima u Srbiji, biti za 30 do 50 odsto jeftinije nego što je to bio slučaj do sada", rekao je Višković za "Euroblic".

Govoreći o prvoj godini rada ovog saziva Vlade Srpske, on je naglasio da bi ocjenu o njenom radu trebalo da daju socijalni partneri, privrednici i građani, dodavši da je njegov princip rada da mnogo ne obećava i ne priča, već da što više radi.

Prema njegovim riječima, ako se pogleda unazad u proteklih godinu dana napravljeni su dobri rezultati.

"Sama činjenica da smo imali rebalans budžeta koji je za 60,6 miliona KM veći od prvobitno usvojenog, dobar je pokazatelj našeg rada. Osim toga, statistički podaci pokazuju da imamo najveći broj zaposlenih u Srpskoj i najveću pokrivenost uvoza izvozoom od kada se taj podatak mjeri kod nas. Takođe, prosječna plata je porasla i sustigla onu u Federaciji BiH /FBiH/. Ova Vlada je povećavala plate i pravila benefite i podsticaje privredi, te uredno servisirala sve obaveze. Budžet je stabilan i likvidan", naveo je on.

On je podsjetio da je bio problem u vezi sa raspodjelom prihoda od PDV-a, čime je Srpska u ovoj godini oštećena za nekih 35 miliona KM, te naglasio da bi rebalans budžeta u ovoj godini bio uvećan za skoro 100 miliona KM, da je bilo tog novca.

Višković napominje da je u ovoj godini došlo i do povećanja stranih investicija u Srpsku i da mnoge strane kompanije žele da presele svoje pogone ovdje i da rade u Srpskoj.

U narednom periodu, naveo je Višković, imaćemo razgovor sa jednim ozbiljnim investitorom iz Austrije koji želi da preseli svoju proizvodnju iz Poljske u Laktaše.

"Već imamo neke privredne subjekte koji su preselili u Srpsku svoje pogone iz Poljske, Hrvatske, Rumunije i slično", naglasio je on.

Višković smatra da se moglo više, naravno, ali da reba cijeniti i okolnosti, pa tako treba imati u vidu da u proteklih 12 mjeseci nije bila formirana vlast na nivou BiH, što je dovelo do određenog zastoja nekih projekata koje su planirane u ovoj godini.

"Primjera radi, više od deset mjeseci se čeka da se u Parlamentarnoj skupštini BiH verifikuje kreditno zaduženje za izgradnju auto-puta na Koridoru `Pet ce` u vrijednosti od 150 miliona evra. Da je to išlo nekim svojim tokom, danas bismo imali uvedenog izvođača na toj dionici", istakao je on.

Višković je naveo da je planirani budžet za narednu godinu uvećan za 168 miliona KM u odnosu na ovu godinu, što se nikada ranije nije desilo, dodavši da je to omogućilo da rastu plate, penzije i druga davanja, te da se podrže sva ona pitanja o kojima smo ranije govorili.

"Sve ono što sam rekao u ekspozeu i što smo napravili u planu rada Vlade za 2019. godinu mi smo realizovali ili započeli realizaciju u preko 80 odsto. Ostatak nismo mogli zbog neformiranja vlasti na nivou BiH i FBiH. Od onoga što smo realizovali mogu da izdvojim činjenicu da povećavamo iznos za podsticaj za poljoprivredu, porodicama sa troje i više djece dajemo besplatne udžbenike od 2. do 9. razreda.

Sa Savezom opština i gradova Srpske dajemo socijalno ugroženoj djeci besplatne udžbenike, svim redovnim studentima biće omogućeno besplatno školovanje, a kroz budžet ćemo obezbijediti i milion KM za vrhunske sportiste. Takođe, uveli smo i kreditnu liniju za mlade do 35 godina za njihovo samozapošljavanje i slično". rekao je Višković.

Govoreći o prioritetima rada Vlade Srpske u narednoj godini Višković je rekao da je na na samom početku rada ove Vlade vrlo jasno rečeno šta je njen fokus, odnosno detektovano je pet ključnih problema u Srpskoj - nekonkurentna i neproduktivna privreda, neodrživ zdravstveni sistem, problemi u javnom sektoru, demografska pitanja i obrazovni sistem neprilagođen potrebama tržišta rada.

"Na tih pet problema odgovorili smo sa sedam mjera Vlade sa kojima smo krenuli u realizaciju u ovoj godini. To su konkurentna i produktivna privreda s ciljem povećanja plata, održiv zdravstveni sistem, efikasan javni sektor, prilagođavanje obrazovanja potrebama tržištu rada, demograFfka politika, evropske integracije, međunarodna i regionalna saradnja i digitalna ekonomija", rekao je on.

Višković kaže da se ne može očekivati da se ovih sedam mjera riješi u godini dana ili par mjeseci jer su to sistemske i dugoročne mjere, dodavši da je bitno da se krene sa mrtve tačke i da Vlada ima iskrenu namjeru da se uhvati u koštac sa tim problemima.

Na pitanje da li je Vlada Srpske previše blagonaklona prema poslodavcima i da im previše izlazi u susret, kao što to tvrde sindikalci, Višković je rekao da poštuje njihov stav, ali da ne bi mogli ostvariti ove rezultate da nije bilo dobre saradnje i sa poslovnom zajednicom,

"Moja blagonaklonost prema poslovnoj zajednici nije bila u smislu urušavanja budžeta ili umanjenja prava radnika već na povećavanju plata i zaposlenosti, a time i ostanak naših ljudi u Srpskoj. Razumijem stav Saveza sindikata Republike Srpske. Oni su donekle u pravu sa tom svojom tezom, jer vjerovatno njom žele poručiti poslodavcima: `dajte i vi još malo više prema svojim zaposlenima jer ste od Vlade dobili dovoljno`. Tu se u nekom dijelu mogu složiti s njima", naglasio je Višković.

Na još jednu od primjedbu sindikalaca da se još nije krenulo u "žestoku borbu protiv sive ekonomije i pojačan rad kontrolnih organa" Višković je odgovorio da "prihvata taj komentar uz jednu opasku" - da je došlo do kadrovskih promjena u samom Inspektoratu Srpske, dok je u parlamentu Srpske ove godine bio Nacrt zakona o inspekcijama, koji bi se sljedeće godine trebao naći pred poslanicima u prijedlogu.

Prema njegovim riječima, u planu Vlade za 2020. godinu, pored tog zakona, još je jedna mjera koju planiraju u cilju smanjivanja sive zone jeste ulazak u novi sistem fiskalizacije koji će omogućiti da Poreska uprava Republike Srpske dobija podatke o svakom računu pojedinačno u trenutku kada se obavlja plaćanje.

Kako je istakao, novi sistem fiskalizacije biće zaštićen i u njega niko neće moći da ubacuje svoje sisteme i tako izbjegava plaćanje obaveza, čime će biti značajno smanjena siva zona.

Isto tako, dodao je Višković, nastojaće se da u narednoj godini što više prodajnih mjesta i privrednih subjekata bude podvedeno pod kartični način poslovanja, što će omogućiti veći i bolji uvid u promet koji ostvaruju.

"Nije nama namjera da se obračunavamo sa bilo kim već želimo da dovedemo sve naše privrednike u isti status. Kada ih dovedemo u isti status imaćemo prostora da idemo sa mjerama rasterećenja", naglasio je Višković.

Komentarišući ocjene Sindikata zdravstva da su medicinari u ovoj godini bili zapostavljeni, Višković je rekao da su zdravstveni radnici od 1. oktobra dobili povećanje cijene rada sa 135 na 145 KM, što znači rast plata od nekih sedam odsto.

"Razgovarali smo i o prekovremenom radu, noćnom radu, dežurstvima i tome da napokon odvojimo rad od nerada ili, bolje rečeno, da platimo rad. Moj stav je da ne trebaju svi u zdravstvenom sektoru da budu plaćeni jednako. Da li je realno da svi imaju istu platu? Nije. Ne mogu, na primjer, svi doktori biti isto plaćeni, već trebaju biti plaćeni po učinku. Da li je logično da neko ko u toku mjeseca ima 100 operacija na kraju bude plaćen isto kao onaj što je imao 20 operacija? Nije. Mislim da treba stimulisati ljude za njihov rad i ne stavljati ih sve u istu ravan", smatra on.

Višković ističe da su pacijenti najbolje mjerilo nečijeg rada te je naveo da u porodičnoj medicini u istom domu zdravlja, na primjer, postoje slučajevi da je kod jednog doktora registrovano 2.500 pacijenata, a kod drugog 700, te ta dva doktora ne mogu imati istu platu.

"Ako u svakoj sferi društva idemo na to da platimo rad, kvalitet i struku, onda je krajnje vrijeme da i ovdje počnemo razmišljati na taj način. Vjerujem da bi se s tim složili i mnogi medicinari. Volio bih da otvorimo raspravu o toj temi u koju će se uključiti ne samo predstavnici sindikata, već i svi zdravstveni radnici", kaže on.

Višković naglašava da se ne može reći da Vlada Srpske ne ulaže u zdravstveni sektor, te napomenuo novo krilo bolnice u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, nove bolnice u Bijeljini i Istočnom Sarajevu, a renovira se i bolnica u Foči, dograđuje bolnica u Zvorniku i gradi nova u Doboju.

"Sve su to predispozicije da zdravstveni radnici imaju bolje uslove, noviju opremu, savremeniju aparaturu i da mogu na bolji, brži i kvalitetniji način dati zdravstvenu uslugu našim građanima. Ostaje da u narednom periodu riješimo i pitanje povećanja njihovih plata. Ne volim biti populistički premijer, pa reći: `mi ćemo povećati plate 20 odsto`, a kada dođe isplata da nema para. Kada se stvori prostor za neko povećanje penzija ili plata, mi ćemo povećavati", naglasio je on.

Višković je najavio da će se nakon što bude formiran novi Savjet ministara raditi na tome da se preko Agencije za lijekove omogući građanima da kupuju lijekove po znatno jeftinijim cijenama nego danas.

"Imamo ponudu ruskih lijekova iz Sankt Peterburga, koji su nekoliko puta jeftiniji od ovih koje imamo sada u ponudi u BiH. Svjesni smo činjenice da imaju jaki lobiji, koji do sada baš i nisu dozvoljavali smanjenje cijena i uvoz drugih lijekova", rekao je Višković.

Na pitanje zašto se budžet Srpske donosi po hitnom postupku, što je kritikovala opozicija, Višković je rekao da je "opozicija - opozicija" i da "oni uvijek kritikuju", te je dodao da oni ne bi mogli promijeniti ništa u tom budžetu ni da im je bio dostupan prije dva mjeseca, jer vlast donosi budžet.

"Prije donošenja budžeta razgovarao sam sa socijalnim partnerima, ljudima iz skupštinske većine, odnosno svim budžetskim korisnicima. Na kraju krajeva, i opozicija je imala mogućnost da vidi prijedlog budžeta i ekonomsku politiku deset dana prije sjednice Narodne skupštine", rekao je Višković.

Višković je naveo da su uvaženi svi zahtjevi budžetskih korisnika u skladu sa mogućnostima, a da je tamo gdje to nije bilo moguće, dato obrazloženje zašto to ne može. 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije