BiH

Visoke kazne za pogrešno korištenje naziva opština

Uroš Vukić

BANJALUKA - Novim Zakonom o teritorijalnoj organizaciji RS svako pravno lice koje pogrešno bude koristilo naziv opštine suočiće se s kaznom i do 20.000 maraka.

"Novim Zakonom o teritorijalnoj organizaciji RS pet opština je promijenilo nazive i to Novo Goražde umjesto Ustiprača, Istočna Ilidža umjesto Kasindo, Istočno Novo Sarajevo umjesto Lukavica, Brod umjesto Bosanski Brod i Kostajnica umjesto Bosanska Kostajnica", rekla je Sandra Kovačević, potrparol Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS i dodala da će pravna lica koja pogrešno budu navodila imena opština biti kažnjena.

Ona je istakla da se nova imena moraju primjenjivati i u statutu opštine, putokazima, zvaničnim dokumentima, pečatima i slično.

"Opštine imaju rok od šest mjeseci da izmijene sadašnje statute i dokumente prilagode novim nazivima opština", kazala je Kovačevićeva.

Ona je naglasila da stupanjem na snagu ovog zakona on postaje obavezujući za sve subjekte u RS, tako da će svi u svojim zvaničnim prezentacijama, publikacijama i aktima biti obavezni da koriste zvanične nazive opština i gradova. Svi koji to ne urade platiće kaznu od najmanje 5.000 pa do 20.000 maraka.

"Do sada smo se u praksi susretali sa korištenjem dvojnih naziva opština, ali ranije nismo imali zakon kojim je ovo pitanje regulisano. Pitanje teritorijalne organizacije u RS ranije je bilo regulisano zakonom koji je mijenjan šest puta", kazala je Kovačevićeva.

Narodna skupština RS Zakon o teritorijalnoj organizaciji RS donijela je 7. aprila, ali su Bošnjci u Vijeću naroda RS potegli za pravom vitalnog nacionalnog interesa zbog izbacivanja pridjeva bosanski. Ustavni sud RS utvrdio je da vitalni interes nije povrijeđen.

Opštine Istočni Drvar, Oštra Luka, Istočni Mostar, Foča, Ribnik, Istočni Stari Grad i Donji Žabari zadržale su nazive utvrđene odlukom Ustavnog suda BiH.

Dalibor Nešković, načelnik opštine Novo Goražde, kaže da je bilo krajnje vrijeme da to zakonski bude uređeno jer su imali ogromne probleme.

Naime, poslije dejtonske podjele BiH, sadašnje Novo Goražde je nazvano Srpsko Goražde, da bi nedugo zatim visoki predstavnik naredio da opštinama budu vraćena prijeratna imena i Srpsko Goražde dobiva naziv Ustiprača. Nakon toga odlukom Narodne skupštine RS Ustiprača postaje Novo Goražde, ali je ta odluka Narodne skupštine oborena na Ustavnom sudu BiH i vraćen joj je naziv Ustiprača, dok Narodna skupština ne uskladi zakon koji se odnosi na nazive pojedinih opština u RS sa Ustavom BiH. Nakon usklađenog zakona Ustiprača dobiva konačan naziv Novo Goražde.

"Mi smo već dva puta mijenjali zvanična dokumenta, prvo sa Srpsko Goražde u Ustipraču, pa sa Ustiprače na Novo Goražde. Sve smo mijenjali pečate, statute, ali je sva sreća da smo u rezervi imali naziv Novo Goražde koji je danas valjan", kaže Nešković.

On ističe da je ostalo još da budu promijenjene table na ulazu u Novo Goražde koje trenutno građane obavještavaju da ulaze u Ustipraču.

Marko Čolić, načelnik opštine Kostajnica, koja je izgubila pridjev srpska, kaže da je kod njih sve promijenjeno još prije tri godine, ali da je to ogroman posao kroz koji će sve sporne opštine morati proći.

"Mijenjate sve i jedan pečat, sve i jedno zaglavlje na dokumentima, natpise na zgradama, putokaznu signalizaciju, a i građani moraju mijenjati lične karte, tako da to zahtjeva dosta i vremena i novca", kaže Čolić i dodaje da još u opštini ima privrednih subjekata koji koriste pečate na kojima je naziv Srpska Kostajnica, te da će u skorijoj budućnosti to morati mijenjati.

Najčitanije