VAŠINGTON - Vlasti BiH generalno poštuju vjerske slobode, a u proteklom periodu nije došlo ni do poboljšanja ni do pogoršanja stanja na tom polju, navodi se u najnovijem izvještaju američkog Stejt departmenta o stanju vjerskih sloboda u BiH za 2011. godinu.
U izvještaju navode podatke Međureligijskog savjeta BiH da je u toj godini zabilježeno 56 napada ili vandalizama prema vjerskim objektima, i to 30 u RS i 26 u FBiH, a većina napada se desila u mjestima u kojima je ciljana zajednica u manjini.
Ipak, ističe se da je bilo pojedinačnih incidenata na svim stranama koji se odnose na napade ili skrnavljenje vjerskih objekata, ilegalnu izgradnju vjerskih objekata, kao i nevraćanje imovine vjerskim zajednicama. Istaknuto je da politički lideri često koriste religiju u političke svrhe, ali i da se vjerski lideri često bave političkim temama.
"Policija je rijetko hapsila vinovnike vandalizama ili nasilja i uznemiravanja vjerskih zvaničnika ili vjernika, a uspješno provedeni sudski postupci su rijetkost. Policija često umanjuje značaj takvim napadima, navodeći da su za njih odgovorni omladina, alkoholisane ili mentalno nestabilne osobe", navodi se u ovom izvještaju.
U izvještaju je istaknuto da je u BiH granica između etničkog identiteta, politike i vjerske pripadnosti često maglovita i da se političari rado poistovjećuju sa vjerskim zajednicama njihove etničke grupe.
"Mnogi politički lideri koriste religiju kako bi ojačali vlastiti kredibilitet kod glasača. I vjerski lideri su koristili uticaj u vlasti, ponekad na štetu ateista ili pripadnika druge vjerske grupe", ističe se u izvještaju.
Ističe se i postojanje kontroverznih i visokopolitizovanih slučajeva u kojima je došlo do ilegalne izgradnje vjerskih objekata na privatnoj ili državnoj zemlji. Kako stoji u izvještaju, takve objekte su uglavnom gradile ili same zajednice, ili civilne grupe u bliskoj vezi sa vjerskim zajednicama, a često uz prećutnu ili čak i zvaničnu saglasnost vlasti.
"Ovakve aktivnosti se provode kako bi se poslala politička poruka manjinama o dominantnosti najbrojnije vjerske zajednice na tom području. Ovo je dovodilo do etničkih tenzija i otežavanja napora na pomirenju", piše u izvještaju.
Kao primjer navodi se ilegalna izgradnja objekta Srpske pravoslavne crkve u Konjević polju na imanju Fate Orlović, i to uprkos odluci Ministarstva za prostorno uređenje RS iz 2004. godine da se ova crkva mora ukloniti.
"U 2007. godini SPC je pristala na premještanje crkve preko puta ulice, ali do kraja godine (2011.) to nije urađeno", ističe se u izvještaju.
Takođe, navode primjer da je u januaru SPC počela graditi crkvu u blizini lokacije masovne bošnjačke grobnice kod Zvornika, na zemlji koju je donirao bivši srpski policajac koji je uklonjen sa pozicije zbog povezanosti sa ratnim zločinima.
"Eparhija je zaustavila gradnju nakon što je lokalna zajednica odbila da izda dozvolu, a tu odluku je prihvatilo i Ministarstvo za prostorno uređenje RS u aprilu 2011. Do kraja godine crkva i dalje stoji, i skoro je završena", istaknuto je u izvještaju.
Navode primjer džamije u Livnu, srušene tokom rata, kada je lokalna muslimanska zajednica počela njenu obnovu.
"Dvadeset šestog juna je lokalni opštinski savjet u Livnu, koji vodi hrvatska većina, naredio obustavu izgradnje, uz izgovor da gabariti objekta nisu u skladu sa originalnim dizajnom džamije", ističe se u izvještaju.
Istaknuto je i da postoje problemi u povratu imovine vjerskih zajednica, a kao primjer navode problem SPC u Sarajevu, koja zahtijeva vraćanje prostora koji koristi Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
"Međureligijski savjet je podržao zahtjev SPC, ali niti politički niti univerzitetski čelni ljudi nisu preduzeli korake da implementiraju odluku FBiH, Kantona Sarajevo i opštine Stari grad u Sarajevu da objekat vrate SPC-u", navodi se u izvještaju.
Kao jedan od problema pisci izvještaja vide i slabost administrativnog i pravnog sistema zbog kojeg postoje problemi u osiguravanju prava vjerskih manjina. Jedan od problema je, kako se ističe, teško dobijanje dozvola za gradnju vjerskih objekata u opštinama u kojima su te zajednice u manjini.
Mirko Đorđević, ugledni beogradski teolog, kaže da je izvještaj za sve zemlje u regionu taksativno nabrojao sve ono što je poznato. Smatra da su ovi problemi karakteristični za sve zemlje u regionu.
"Veliki deo tih problema proističe iz činjenice da verske zajednice koriste veru i izgradnju verskih objekata kao sredstvo obeležavanja teritorije njihove verske zajednice u odnosu na ostale. I to je karakteristika za ceo Balkan", istakao je Đorđević.
Asim Mujić, politikolog, rekao je da je religija u cijelom regionu, a posebno u BiH, jedan od najvažnijih polja nacionalnog identiteta.
"Zbog političkog instrumentaliziranja paradoksalno može izgledati, to ne doprinosi proširenju vjerskih sloboda nego njihovom značajnom reduciranju jer oni oblici vjerskog ispoljavanja koji nisu u sprezi sa identitetskim političkim nastupom bivaju marginalizirani i odbačeni", istakao je on. Mišljenja je da je ta provala "instrumentalizirane religioznosti" u javnoj političkoj sferi "trojanski konj za same religije koje su ovdje prisutne jer vode faktički umanjenju vjerskih sloboda".
Srbija ne poštuje vjerske slobode
Srbija ne poštuje vjerske slobode jer ih njen ustav i zakoni ograničavaju, a i vlast generalno u praksi ne poštuje vjerske slobode, navodi se u Izvještaju o vjerskim slobodama američkog Stejt departmenta za Srbiju.
"Lideri manjinskih vjerskih zajednica i dalje prijavljuju fizičke napade, vandalizam, govor mržnje, negativne medijske napise. Odgovor policije na vandalizam i druge društvene akcije protiv vjerskih grupa rijetko je rezultirao hapšenjima, optužnicama i drugim načinima za rješavanje incidenata. Kako su etnička i vjerska pripadnost često neraskidivo vezani, za mnoge incidente teško je odrediti da li su posljedica etničke ili vjerske netrpeljivosti", navodi se uz ostalo u dijelu izvještaja o Srbiji.
U izvještaju o Kosovu navodi se da vlasti u Prištini poštuju vjerske slobode, ali da je bilo slučajeva diskriminacije na vjerskoj osnovi. Posebno se navodi slučaj iz novembra 2011. kada su kukasti krstovi nacrtani na grobnicama u jevrejskom groblju u Prištini, te dodaje da počinioci još nisu pronađeni.
U Hrvatskoj vjerske diskriminacije
U Hrvatskoj je zabilježeno više slučajeva o zlostavljanjima ili diskriminaciji na osnovu vjerske pripadnosti, te nekoliko slučajeva vandalizma na objektima vjerskih zajednica, navodi se u Izvještaju o vjerskim slobodama Stejt departmenta.
Spominju se slučajevi nacističkih i ustaških grafita na prostorijama Jevrejske zajednice u Splitu u maju 2011, te vandalizmi na imovini Srpske pravoslavne crkve u Dalmatinskoj eparhiji. Zvaničnici Srpske pravoslavne crkve, kako se navodi, optužuju policiju za neefikasnost u pronalaženju i kažnjavanju krivaca za napade.
U dijelu izvještaja o Crnoj Gori kaže se da i dalje postoje napetost u odnosima Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve i da se između sljedbenika i sveštenstva te dvije crkve nastavljaju nesuglasice.