BANjALUKA - Potpredsjednik Republike Srpske /RS/ Emil Vlajki poručio je da ideja zvaničnika Turske da se formira takozvani balkanski parlament, u čijem bi sastavu bile BiH, Grčka, Bugarska, Rumunija, Albanija, Kosovo, Makedonija, Srbija i Crna Gora ne može biti prihvatljiva za Srpsku i srpski narod, jer se na taj način prvenstveno legalizuje umjetna tvorevina Kosovo, uz asistenciju Amerike.
"Ako bi Srbi tim putem legalizovali takozvanu republiku Kosovo, ona bi bila primljena u UN, pa bi se praktično 15 odsto teritorije Srbije otcijepilo. To je, s mog stanovišta, kao potpredsjednika RS, apsolutno neprihvatljivo", istakao je Vlajki.
Direktor Centra za stratešku saradnju Predrag Nikolić ocijenio je da najave iz Turske nisu ništa drugo do razrada ideje koju je ranije, nimalo slučajno, iznio turski šef diplomatije Ahmet Davutloglu, kada je najavio oživljavanje neoosmanizma, prenosi "Fokus".
"Ukoliko bi na to pristali, samim tim priznali bi Kosovo jer bi i oni bili u tom parlamentu. Turska se pozicionirala kao suprotna strana gotovo svim ključnim srpskim interesima. Prije svega, uvijek je na liniji protiv vitalnih interesa RS, pa zatim i cjelovitosti Srbije. Neprestano i aktivno rade na unitarizaciji BiH, pa stvaranje takvog parlamenta predstavlja sumanut čin, koji ne bi vodio ničemu dobrom", rekao je Nikolić.
Politički analitičar Predrag Lazarević ocijenio je da najmanje dvije države neće prihvatiti predloženu asocijaciju, a to su Srbija i BiH. "Srbija to ne može prihvatiti jer bi tako priznali Kosovo. To je pucanj u prazno iz Ankare. Srbi i RS neće prihvatiti tu soluciju, pa to ne može uraditi ni BiH. Kada bi Rumunija, Bugarska i Albanija prihvatile takvu opciju, izvjesno je da to nema šansu, jer sam veoma skeptičan po pitanju Grčke", rekao je Lazarević.
On je naglasio da takvom idejom ne bi bila oduševljena najprije Rusija, s obzirom na to da turkofilska politika Zapada, odnosno Francuske, Engleske i Amerike jeste u prvom redu antiruska. "To, uostalom, nije dobro za nacionalni interes srpskog naroda. Šta Tuska ima da traži na Balkanu? Rusija je uložila veliki kapital u RS, što znaju i Amerikanci, pa se kreću veoma pažljivo po cijeloj stvari, jer su svjesni da bi Moskva branila vlastite interese", naveo je Lazarević.
Izvršni sekretar SNSD-a Rajko Vasić poručio je da je okupljanje predstavnika zemalja u kojima ima tragova Otomanske imperije i islamizacije, provedene pod vladavinom Osmanlija, apsolutno neprihvatljivo za Srpsku i srpski narod u BiH. "Što se tiče Srpske, mislim da je jasno da ona ima svoj evropski put, dovoljno odvojen i u okviru BiH, koji se ni na jednoj tački ne dotiče sa putevima spoljne politike Turske", naglasio je Vasić juče u izjavi Srni.
Kontroverzna ideja o uspostavljanju parlamentarne skupštine balkanskih država sa sjedištem u Izmiru potekla je od Rifata Saita, poslanika u turskom parlamentu iz redova vladajuće AK partije premijera Redžepa Erdogana.
Politički egzibicionizam
Inicijativa poslanika turskog parlamenta Rifata Saita za uspostavljanje parlamentarne skupštine balkanskih država predstavlja ''politički egzibicionizam'', smatra dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Šaćir Filandra.
''Mislim da je to inicijativa bez ikakvog regionalnog značaja i dometa. Kao takva nije relevantna, bez obzira na to od koga dolazi'', rekao je Filandra.
Hrvatski istoričar Ivo Banac ima slično mišljenje, jer navodi da je skeptičan prema Saitovoj inicijativi. ''Turska, koja, naravno, u ovom trenutku pokazuje mišiće i zbilja jeste vrlo uspješna kao državni i privredni projekat, očigledno preko ove balkanske, a sutra možda i srednjoazijske inicijative, želi da pokaže neke svoje prednosti'', rekao je Banac za ''Dnevni avaz''.
On je dodao da ''BiH ima veliki problem što njena dva naroda misle da su njihovi centri van BiH'', i ''ne bi bilo dobro da treći, najmnogobrojniji narod počne da misli da i on ima neki centar van zemlje''.
Profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu Nikola Samardžić kaže da je Turska, prije svega, trebalo da radi na reformama, kako bi se priključila EU. ''Ne znam kuda bi ova ideja vodila. Kakve bi zakone oni donosili i koga bi to obavezivalo? Već postoje evropske institucije, koje su dovoljno skupe, mi treba u njih da uđemo i da rješavamo propbleme'', poručio je Samardžić.
Ni austrijski diplomata Erhard Busek nije za pomenutu tursku inicijativu, jer smatra da za tako nešto još ne postoje uslovi. ''Jednostavno, politička unija Balkana ne može funkcionisati, počevši od toga da se na ulogu Turske u ovom dijelu Evrope gleda različito... Neki bi razumjeli da je na pomolu opet neko Osmansko carstvo'', zaključio je Busek.
S druge strane, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu Ahmet Alibašić smatra da turska inicijativa ne bi donijela nikavu štetu. "Nisam siguran da će to bitnije uticati na procese na Balkanu. Ako to BiH neće puno koštati, ne vidim razlog zašto bismo takvu inicijativu apriori odbili'', rekao je Alibašić.
Kontroverzna ideja o uspostavljanju parlamentarne skupštine balkanskih država sa sjedištem u Izmiru potekla je od Rifata Saita, poslanika u turskom parlamentu iz redova vladajuće AK partije premijera Redžepa Erdogana.