SARAJEVO - U Bosni i Hercegovini je etnička pripadnost iznad svega, piše bečki "Wiener Zeitung", osvrćući se pritom na nedavno provedeni popis stanovništva i domaćinstava u BiH.
"Međutim, ono što je trebalo omogućiti planiranje pomoću realnih brojki, poput onih o infrastrukturi, postalo je neka vrsta izborne kampanje tri naroda - Bošnjaka, Srba i Hrvata. Dok su političari pozivali narod da se etnički deklariše, nevladine organizacije su građane pozvale da se popišu kao Bosanci i Hercegovci", podsjeća "Wiener Zeitung", a prenosi Radio Deutsche Welle.
Taj bečki list takođe napominje da su Hrvati i 1991. godine bili najmanja etnička grupa u Bosni i Hercegovini te da se Hrvati, kako pokazuju otvorena pisma i apeli, sada plaše da će ih druga dva naroda nadglasati, ali da se slične izjave moglo čuti i od drugih naroda.
"Wiener Zeitung" o BiH u svome članku "Osuđena na zastoj" dalje piše da je civilnom društvu polako "preko glave" cijelog tog sistema, u kojem se sve orijentiše prema etničkoj pripadnosti i podsjeća da je Dejtonski sporazum, koji je vođenje države prepustio trima najvećim etničkim grupama, ujedno postao najveća prepreka za daljnji razvoj zemlje.
"Umjesto da se Ustav dalje razvijao, cementiran je etnički princip. Svako ko se deklariše kao 'drugačiji', odnosno 'ostali', ustavno je diskriminisan i ne može, na primjer, preuzeti političke funkcije", piše "Wiener Zeitung" aludirajući time na presudu u slučaju "Sejdić i Finci", koja još uvijek nije implementirana u BiH, i zbog koje je zemlja "u odnosima s Evropskom unijom u zastoju".