HAG - Neuspjeh bataljona holandske vojske da spriječi masakr nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. i dalje muči holandsko društvo, objavio je „Wikileaks“.
U depeši iz ambasade SAD u Hagu koju je objavio taj portal, stoji da slučaj Srebrenice otežava i razmještanja holandskih vojnika u inostranstvu.
U depeši poslatoj 19. decembra 2006. navodi se da je holandski ministar odbrane Henk Kamp predstavio specijalno znamenje za vojnike koji su bili u bataljonu pod okriljem Unprofora u BiH 1995, što je izazvalo oštru reakciju medija. Iako je znamenje imalo za cilj da oda počast holandskim vojnicima koji su "časno i savjesno služili u teškim okolnostima", ono nije dobro primljeno u holandskom društvu koje i dalje ima problema zbog neuspeha u sprečavanju masakra nad Bošnjacima koji su u Srebrenici počinile snage bosanskih Srba.
U depeši objavljenoj 2. februara, navodi se da se "kukavice iz holandskog bataljona" u Holandiji okrivljuju što ništa nisu uradili da spriječe masakr, dok su vojnici tvrdili da odbrana Srebrenice nije bila moguća zbog neodgovarajućeg mandata i oružja, kao i nedostatka podrške UN.
Masakr je doveo do pada holandske vlade 2002. poslije izvještaja Holandskog instituta za ratnu dokumentaciju u kojem su vojnici oslobođeni većeg dijela krivice, budući da su bili brojno nadvladani i slabo naoružani, ali je krivica dijelom pripisana vladi koja ih je poslala.
Posljedica je, navodi se u depeši koju je potpisao zamjenik šefa misije u ambasadi Čat Blejkmen, da holandska vlada mora da ispuni odabrane kriterijume prije nego što parlament pristane da pošalje trupe u inostranstvo.
Najznačajniji zahtjev se tiče većih ovlašćenja kako bi se izbjeglo neispunjavanje zadatka, što se, vjeruju Holanđani, dogodilo u Srebenici. Zbog toga je i nekoliko puta bilo zaustavljeno slanje holandskih vojnika u Avganistan.
U drugoj depeši, poslatoj 2000. iz ambasade SAD u Hagu, a koju je „Wikileaks“ objavio 2. februara, navodi se da većina Holanđana vjeruje da treba raditi na vladavini prava u svijetu, ako je nužno i vojnim operacijama, ali da niko želi da bude ponovo izložen riziku neuspjeha poput Srebrenice.
Holandske vlasti su među kriterijume uvrstile jasan mandat UN ili druge međunarodne organizacije, ukidanje dvostruke komande i održive političke i vojne ciljeve.
"Nije slučajnost to što su se Holanđani distancirali od obaveza na terenu na mestima kao što su Kosovo, Kipar ili Zapadna Sahara", navodi se u depeši iz 2000. godine.