SARAJEVO Zaključak Centralne izborne komisije (CIK) BiH, kojim se nalaže ponovni izbor delegata u Zapadnohercegovačkom kantonu za Dom naroda federalnog parlamenta, politički je motivisan.
Kazao je ovo juče predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić, ističući da je donošenjem zaključka CIK BiH prekršila Izborni zakon, `jer nije ostavila mogućnost žalbe strankama koje u određenim rokovima moraju ponuditi nove liste kandidata za Dom naroda`.
CIK BiH donijela je prije dva dana zaključak o ponovnom izboru delegata, jer nije omogućeno svim strankama i klubovima da kandiduju svoje predstavnike.
`Središnje izborno povjerenstvo u obrazloženju zaključka ne navodi niti jedan dokaz na kojem temelji svoje stajalište. Javnosti je poznato kako zastupnici HDZ-a BiH nisu željeli sudjelovati u radu Skupštine, pa su na taj način svojom voljom odlučili ne koristiti pravo regulirano člankom 10.1 Izbornog zakona BiH`, kazao je Ljubić, dodajući da ovo predstavlja direktan pokušaj dovođenja na vlast `onih snaga koje imaju za cilj provođenje ustavnih promjena na štetu hrvatskog naroda u BiH`.
Broj delegata iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda federalnog parlamenta bitan je i za formiranje vlasti na nivou BiH, jer su stranački lideri zbog nepostojanja dogovora između HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 predložili da partner u vlasti bude stranka koja ima više delegata u ovom domu parlamenta FBiH.
Juče je i Vijeće za zaštitu vitalnih interesa Ustavnog suda FBiH ocijenilo da je povrijeđen vitalni nacionalni interes hrvatskog naroda u procesu izbora rukovodstva Skupštine Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) 10. novembra ove godine. Na konstitutivnoj sjednici Skupštine ZDK trebalo je natpolovičnom većinom odlučiti o izboru predsjedavajućeg, nakon što se predloženi kandidati iz reda hrvatskog i bošnjačkog naroda nisu mogli usaglasiti o tome ko će od njih dvojice obavljati funkciju predsjedavajućeg.
Vijeće za zaštitu vitalnih interesa u obrazloženju odluke navodi da ustav u svim slučajevima odlučivanja o interesima konstitutivnih naroda ne propisuje mogućnost većinskog preglasavanja.
Bošnjački kandidat za predsjedavajućeg bio je Sead Zaimović, a hrvatski Ivo Tadić, dok srpskih poslanika nema u ovoj skupštini, koju čine 32 Bošnjaka i tri Hrvata. U očekivanju odluke Ustavnog suda blokiran je proces konstituisanja Skupštine ZDK, imenovanja premijera, te izbor delegata za Dom naroda federalnog parlamenta.