BANJALUKA - Zemlje zapadnog Balkana dobro sarađuju kada pristupaju EU, ali kada postanu članice, često "zaborave" na svoje evropske obaveze i ponovo se vrate na stare načine ponašanja, dok im EU takva odstupanja toleriše.
Kao što je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, rekao u intervjuu "Nezavisnim", Hrvatska je bila veoma revnosna u rješavanju problema srpske manjine u Hrvatskoj dok je išla prema članstvu, ali kada je postala članica, srpska egzistencijalna pitanja u Hrvatskoj opet se usporeno i vrlo teško rješavaju.
Analitičari s kojima smo kontaktirali ukazuju i na primjer spora između Hrvatske i Slovenije zbog Piranskog zaliva - s obzirom na to da je Slovenija blokirala zatvaranje pristupnih pregovora Hrvatske, Hrvatska je bila prinuđena da pristane na nepovoljniji sporazum o arbitraži, dok danas mnogi u Hrvatskoj ističu da Hrvatska kao članica EU sada ima poziciju da može drugačije da se ponaša prema Sloveniji.
Sa druge strane, Hrvatska danas koristi svoj status člana EU da od BiH i Srbije traži carinske ustupke za izvoz poljoprivrednih proizvoda, a ove zemlje, aspiranti za članstvo u EU, imaju malo instrumenata na raspolaganju da to spriječe s obzirom na to da su pod posebnom lupom EU u vezi s pitanjem ispunjavanja kriterijuma za članstvo.
Miloš Šolaja, direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke, podsjeća da Hrvatska u zakonskom smislu ima mnogo veću zaštitu manjina nego većina evropskih zemalja, jer ima ustavni zakon o zaštiti položaja i prava nacionalnih manjina, uz činjenicu da su prava manjina definisana u baznim dokumentima EU i kopenhaškim kriterijumima.
"Ali u dnevnoj praksi vidimo da se ta praksa napušta, a evropske institucije takvo stanje tolerišu", rekao je on.
U dijelu koji se odnosi na balkanske sporove, poput pitanja granica, trgovinskih sporova i slično, Šolaja ističe da je EU pomalo naivno vjerovala da su sporovi riješeni.
"Jugoslovenske zemlje su u EU očigledno unijele i jugoslovenske navike. Sada treba pitati EU zašto je u članstvo primila Hrvatsku, koja nije riješila granični spor sa susjedom. Sada to više nije hrvatski problem nego problem EU", rekao je on.
Sa druge strane, on je istakao da problem sa manjinama nema samo Hrvatska - podsjetio je da u okolini Novog Mesta, u Sloveniji, srpska manjina postoji 500 godina, a u toj zemlji status tradicionalne manjine imaju samo Italijani i Mađari.
Prema mišljenju Dejana Vuka Stankovića, analitičara iz Beograda, tolerisanje "nestašluka" zemalja koje su postale članice od strane Brisela pokazuje, s jedne strane nesavršenost političko-ekonomskog sistrma u EU, a sa druge zaokupljenost Evrope krupnim krizama poput Ukrajine, Grčke ili navale migranata sa Bliskog istoka.
Ukazao je i na problem da ozbiljne demokratske deficite pokazuju i zemlje koje su odranije članice EU, poput Mađarske, Bugarske ili Rumunije.
Na pitanje smatra li da bi, eventualno, Hrvatska mogla primijeniti slovenačku taktiku i blokirati, recimo, Srbiju na njenom evropskom putu, Stanković odgovara odrično.
"Očekujem vrlo naporne i teške pregovore Srbije i Hrvatske, od granice na Dunavu, preko problema nestalih, ali mislim da će eventualni hrvatski veto biti na neki način razvodnjen ako najjače evropske zemlje budu uz Srbiju. Srbija ima donekle specifičan položaj, jer ako bude primljena, biće to iz političko-bezbednosnih razloga, da bi se u osnovi smanjio ruski uticaj i da bi se on što je moguće više potisnuo", rekao je on.