SARAJEVO - Predstavnici Republike Srpske (RS) danas su na javnoj raspravi u Sarajevu, koju je organizovao Ustavni sud BiH, istakli da je Zakon o statusu državne imovine na teritoriji RS, a pod zabranom je raspolaganja, u skladu sa Dejtonskim sporazumom i Ustavom RS.
Predstavnik Odbora Narodne skupštine RS za pravna pitanja Snježana Jokić očekuje da će Ustavni sud BiH, prilikom donošenja odluke o ustavnosti ovog zakona, imati u vidu da je parlament Srpske usvojio ovaj akt iz racionalnih razloga da bi imovina bila zaštićena od propadanja i stavljena u funkciju.
"Da to nije uradila Narodna skupština, pitanje je koliko bi se dugo moralo čekati da se to učini pravnom regulativom, a što je davno trebalo", rekla je Jokićeva tokom rasrpave povodom zahtjeva zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejmana Tihića koji je tražio poništavanje zakona.
Pomoćnik ministra pravde RS Dragan Spasojević podsjetio je da Ustav BiH ne sadrži osnov za donošenje zakona o državnoj imovini i njenoj podjeli, te da isključivu nadležnost takvih zakona imaju entiteti o čemu govori član 68 Ustava RS.
"Imovina pod privremenom zabranom je u vlasništvu entiteta, a njen dio može biti prenesen ili ustupljen na korištenje institucijama BiH. Prestankom potrebe za korištenjem te imovine, nekretnine se vraćaju u posjed entiteta. Svako drugo rješenje bilo bi u suprotnosti sa principima ustanovljenim Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH o raspodjeli teritorije 49 prema 51 odsto", rekao je Spasojević.
Spasojević je objasnio da je arbitražnom odlukom za Brčko, kao i arbitražnom odlukom za naselja Dobrinja u Istočnom Sarajevu, teritorija RS jednim dijelom već umanjena, te da bi prenošenje na zajedničke institucije značilo stvaranje "eksteritorijalnih mjesta" određenih nekretnina koji bi mogli izjednačiti sa zgradama ambasade, predstavništva i slično.
"Vi dobijate određene nekretnine unutar teritorije RS u kojima ne možete vršiti faktičku vlast. To je praktično umanjenje teritorije koja je, prema Dejtonskom sporazumu, pripala RS", objasnio je Spasojević i dodao da zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog zakona treba odbaciti, te da je nedopustivo da se o njemu raspravlja u Ustavnom sudu BiH.
Savjetnik ministra pravde RS Nikola Kovačević naglasio je mišljenje Venecijanske komisije da je Ustav RS u saglasnosti sa Ustavom BiH. On je naveo da zakon koji je donijela Narodna skupština RS nije u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom, posebno jer se imovina nalazi na teritoriji RS.
Stupanjem zakona na snagu, rekao je Kovačević, RS će steći pretpostavke da se uknjiži kao vlasnik i time stvori mogućnost ustupanja imovine institucijama BiH na korištenje.
"Vlada RS je ovim zakonom ispoštovala ustavnu obavezu da riješi pitanje imovine kojom niko zbog nametnute zabrane nije mogao raspolagati. Zadatak Komisije za državnu imovinu bio je da utvrdi kriterijume za njenu raspodjelu, što za dvije dogine nije učinjeno", rekao je Kovačević.
To je, dodao je, bio razlog što je Vlada RS proslijedila Narodnoj skupštini RS Zakon o imovini na njenoj teritoriji, a Ustavni sud RS je konstatovao da je on donesen u skladu sa Ustavom RS, pa samim tim i sa Ustavom BiH.
Predsjedavajući Komisije za državnu imovinu Zvonimir Kutleša istakao je da pitanje državne imovine BiH nije riješeno još od 2004. godine, kada je formirano ovo tijelo sa zadatkom da utvrdi ko je vlasnik imovine.
"Bilo je pokušaja da se donesu zakoni, a jedan od njih je ovo što je urađeno na prostoru RS. Komisija smatra da pitanje državne imovine može regulisati samo državni zakon, koji treba usvojiti. Ovim zakonom biće utvrđeni kriterijumi i način raspodjele, te precizirati šta je tačno u vlasništvu države, a šta entiteta", kazao je Kutleša.
Profesor dr Edin Šarčević smatra da Ustavni sud nema ni obavezu, ni pravo, da nalaže zakonodavcima na koji će način raspodijeliti imovinu, jer je to ekskluzivna nadležnost zakonodavca koje će regulisati prema vlastitim dispozicijama.
Javna rasprava je organizovana povodom zahtjeva zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejmana Tihića koji je zatražio njegovo poništenje nakon što je objavljen u "Službenom glasniku RS".
Predstavnici donosioca predloženog zakona Narodne skupštine RS u cjelosti su ostali kod svih tačaka navoda odgovora koji je Narodna skupština dostavila Ustavnom sudu 14. februara, a koji, kako su naveli, omogućavaju Sudu da donese zakonsku odluku.
Alma Čolo, predstavnik Sulejmana Tihića, obrazložila je da je zakon sporan, jer njim RS uzima imovinu koja je po svom samom nazivu - državna i tako direktno zadire u suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
Čolo je, između ostalog, navela Tihićevo mišljenje da Narodna skupština RS nije ovlaštena za donošenje zakona jer RS, kao dio BiH, ne može unilateralno odlučivati o imovini.
Tihićeva predstavnica predložila je Ustavnom sudu BiH da ukine ovaj zakon jer, kako smatra nije u skladu sa odredbama Ustava BiH i Narodna skupština RS nije imala nadležnost da ga usvoji.
Tihić smatra i da zakon nije u skladu sa alinejama 2. i 6. Ustava BiH, jer jednostrano nametanje rješenja RS ne doprinosi ostvarenju pravde u društvu. Prema njegovom mišljenju, ovaj zakon negira suverenitet BiH, jer se jednostranim aktom omogućava prisvajanje njene imovine.
Tihić tvrdi da je BiH, prema članu 1. Ustava BiH, nastavila svoje pravno postojanje kao pravni nasljednik republike BiH i da je jedini vlasnik cjelokupne državne imovine. Po njegovom mišljenju, BiH kao međunarodno priznata država, ima kontinuitet vlasnika nad imovinom.
Ustavni sud će konačnu odluku o zahtjevu Sulejmana Tihića za poništenje Zakona o statusu državne imovine na teritoriji RS koja je pod zabranom raspolaganja, donijeti najvjerovatnije u januaru naredne godine.