BANJALUKA - Zakon o vinu BiH, koji zbog neusaglašenosti sa evropskim normama nije prošao drugo čitanje u Domu naroda parlamenta BiH, podijelio je domaće proizvođače vina.
Dok jedni ističu da njegovo neusvajanje ide naruku samo uvoznicima i mešetarima, drugi naglašavaju da je predloženo zakonsko rješenje nebulozno.
Kamen spoticanja je odredba zakona koja govori o tome da od uvezenog grožđa ne smije biti pravljeno vino u BiH i ta odredba uglavnom odgovara velikim proizvođačima koji imaju svoje sirovine, dok mali proizvođači vina koji sirovinu uglavnom uvoze iz Makedonije ističu da će to ugušiti nekoliko hiljada individualnih proizvođača na domaćem tržištu.
Jedan od najvećih proizvođača vina u BiH Radovan Vukoje, vlasnik vinarije "Vukoje" iz Trebinja, kaže da zakon treba donijeti što prije i da je on u suštini solidan.
"Zakon treba što prije da bude donesen kako bi se sredilo stanje na tržištu, jer nalazimo se u neravnopravnom položaju sa proizvođačima iz regiona koji u BiH uvoze sve i svašta", kaže Vukoje.
On naglašava da je odredba da bude zabranjeno praviti vino od uvezenog grožđa dobra jer trenutno ne postoji kontrola ni te sirovine koja se uvozi ni gotovog proizvoda koji se dobije.
Sa druge strane, Goran Popović, jedan od malih proizvođača vina sa područja Banjaluke, kaže da je predloženo zakonsko rješenje koje govori o zabrani pravljenja vina od uvezenog grožđa loše i da to nigdje u svijetu nema.
"Priča da se time želi zaštiti domaće uopšte ne stoji, jer domaće vino se štiti oznakom geografskog porijekla, a ne zabranom proizvodnje. Zamislite da se zabrani uvoz jabuke za pravljenje sokova ili slično. Ne znam otkud ideja za tako nešto", kaže Popović i dodaje da BiH ima i manjak vinograda i proizvodnje vina za domaće tržište.
On ističe da ukoliko to bude uvedeno samo više stranih vina sumnjivog kvaliteta će se naći na tržištu BiH.
Kakvo je trenutno stanje na tržištu vina, najbolje pokazuju podaci da je u toku 2010. godine izvezeno vina u vrijednosti od oko 5,8 miliona KM, dok je uvoz istovremeno bio 16,6 miliona KM.
Takođe među pet kompanija koje prodaju najviše vina u BiH i koje drže gotovo 60 odsto tržišta naše zemlje nema niti jedne iz BiH, što je, kako kažu, nedopustivo, jer na domaćem tržištu treba da bude domaće vino, što se u mnogim svjetskim zemljama podrazumijeva.
Vinari ističu da ovo ne treba da nas čudi s obzirom na to da se vino u BiH još tretira Zakonom o vinu i rakiji i drugim proizvodima od grožđa i vina, koji je usvojen 2008. godine, a koji je neprimjenjiv u praksi.
Grgo Vasilj, predsjednik Udruženja vinara iz Hercegovine, kaže da su svugdje u svijetu zakoni o vinu isti u 90 odsto slučajeva, te da se oko onih 10 odsto zavisno od prostora na kojem se radi može uređivati.
"Ne znam razloge zbog kojih zakon nije prošao, ali znam da nam je on neophodan kako bi tržište barem malo bilo uređeno. Mi tražimo samo da budemo u istom položaju kao i oni koji uvoze vino u BiH i da imamo jednu ravnopravnu tržišnu utakmicu", kazao je Vasilj.
Dragutin Rodić, delegat u Domu naroda parlamenta BiH, objašnjava da je zakon ponovo vraćen Savjetu ministara BiH na doradu kako bi bio urađen kvalitetan zakon koji zadovoljava evropske standarde, ali da nema roka do kada on može ili ne može da se nađe ponovo u parlamentarnoj proceduri.
"Naš stav iz Kluba delegata srpskog naroda je da zakon bude vraćen na doradu i da se pokuša napraviti jedan dobar zakon koji će biti upotrebljiv i primjenjiv", kazao je Rodić.
Brojke
16.600.000 KM vrijednost uvezenog vina u prošloj godini
5.800.000 KM vrijednost izvezenog vina u prošloj godini