SARAJEVO Iako njegova primjena ide vrlo sporo, Zakon o zaštiti ličnih podataka u BiH već zloupotrebljavaju. Ovo je rečeno na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu povodom završetka projekta pomoći Evropske komisije Komisiji za zaštitu ličnih podataka u BiH.
`Jedan zamjenik ministra u Vijeću ministara BiH se žalio da mu ne daju dosijee zaposlenih u Ministarstvu, uz obrazloženje da ih u tome sprečava Zakon o zaštiti ličnih podataka`, kaže Petar Kovačević, predsjednik Komisije. Pojašnjava da svaki pravni subjekt koji posjeduje lične podatke građana BiH treba da se registruje kao kontrolor ličnih podataka, podsjetivši da je u BiH do sada registrovano 19, a u procesu registracije je 30 organizacija koje posjeduju neke lične podatke građana BiH.
Zaštita ličnih podataka je u Evropi uspostavljena prije dvadesetak godina, jer je pravo na ovu zaštitu utvrđeno kao jedno od osnovnih ljudskih prava, pojasnio je predstavnik EK Ferdinand Kof, napominjući da je uspostava Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH jedan od državnih prioriteta.
`Preporučili bismo novom Vijeću ministara BiH da što prije imenuje direktora Agencije kako bi ona što prije bila uspostavljena`, kazao je Kof.
Jedan od poznatijih slučajeva zaštite ličnih podataka je spisak 800 ljudi koji su osumnjičeni za učešće u srebreničkom genocidu, a koji su zaposleni na javnim fukcijama u BiH. Kovačević, pak, kaže da se Komisija Vlade RS registrovala u Komisiji za zaštitu ličnih podataka, te da samo oni mogu odobriti objavljivanje imena sa tog spiska kada ocijene da je to opravdano.
Jedan od eksperata iz Republike Češke, koji je u ovom projektu EK vrijednom pola miliona eura pomagao Komisiji, rekao je kako je sasvim opravdano da imena budu tajna dok ljudi ne budu osuđeni za ono za šta ih se tereti ili dok ne bude potvrđena optužnica protiv njih.