BRISEL, LJUBLJANA - Zapadni Balkan će biti jedan od strateških prioriteta šestomjesečnog slovenačkog predsjedavanja Evropskim savjetom, navedeno je u dokumentu u kojem je ta zemlja predstavila svoj program.
Tokom slovenačkog predsjedavanja, koje je počelo 1. jula, u oktobru će biti organizovan samit sa zemljama regiona na Brdu kod Kranja, a u fokusu će biti proširenje i evropske integracije.
"U kontekstu spoljnopolitičkih aktivnosti, Slovenija će posvetiti posebnu pažnju zapadnom Balkanu. Tokom svog predsjedavanja Slovenija će uložiti napore da se osigura nastavak procesa proširenja sa zapadnim Balkanom, u skladu s revidiranom strategijom proširenja", istaknuto je.
Naglasili su da je proširenje jedna od najvažnijih poluga za sprovođenje reformi u svim zapadnobalkanskim zemljama.
"Slovenačko predsjedavanje će posebno obratiti pažnju na nastavak procesa stabilizacije i pridruživanja s partnerima sa zapadnog Balkana s naglaskom na usvajanje pregovaračkog okvira za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Slovenačko predsjedavanje će se takođe fokusirati na nastavak pregovaračkog procesa s Crnom Gorom i Republikom Srbijom", naglašeno je. U dokumentu se ne spominje BiH, pa se ne može zaključiti hoće li za vrijeme predsjedavanja Ljubljane biti riječi o kandidatskom statusu.
Podsjećanja radi, za BiH je trenutno najvažnije da se odblokira proces pristupanja Sjeverne Makedonije i Albanije, jer bez usvajanja pregovaračkog okvira ne može biti nastavka procesa pridruživanja s drugim zemljama. Proces je zastao zato što je Bugarska ucijenila Sjevernu Makedoniju da mora prihvatiti njihovo gledište o makedonskom jeziku i kulturi, a Evropski savjet ne želi da da zeleno svjetlo za Albaniju, a da istovremeno zeleno svjetlo ne dobije i Sjeverna Makedonija.
Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani i ekspert za evropske integracije, kaže za "Nezavisne novine" da su slovenački prioriteti dobro usklađeni s aktuelnim prioritetama EU, koji se odnose na jačanje institucija, ekonomski oporavak, zelenu tranziciju i digitalizaciju, vladavinu prava i evropske vrijednosti.
Što se tiče izazova, on ih vidi u pritisku koji se vrši na Janeza Janšu, slovenačkog premijera, od strane Evropskog parlamenta i Evropske komisije.
"U tim oblastima Slovenija neće ništa posebno uraditi jer ona tu ne diktira tempo. Moglo bi se čak reći da Slovenija u oblastima koje je odabrala za svoje predsjedavanje preuzima politike koje već postoje umjesto što kreira nove. Na taj način ne može se pogriješiti, jer će predsjedavanje ići u smjeru u kojem želi EU", naglasio je on.
On polaže nadu u oktobarski samit, na kojem će, kako ocjenjuje, biti promovisan koncept grupnog pristupa, odnosno proširenja "u paketu".
"Po mojoj ocjeni, Slovenija će promovisati geopolitički argument o dvosmjernom putu koji predviđa da nije samo zapadni Balkan taj koji treba EU, već i EU treba zapadni Balkan, a to je jako bitno za čitavo proširenje i evropsku perspektivu regiona", istakao je Kočan.
Prema njegovom mišljenju, Slovenija bi trebalo da unaprijedi priču u vezi s "mini-Šengenom", jer se tu nalazi konvergencija unutrašnjeg tržišta regiona s unutrašnjim tržištem EU.
"Ostaje da se vidi da li će Slovenija iskoristiti ovu jako dobru priliku", istakao je on.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.