Želimir Barić, predsjednik Vrhovnog suda RS, ističe da je Vrhovni sud RS, kao najviši sud u RS, ustavna kategorija, te da su priče oko njegovog ukidanja, odnosno uspostavljanja vrhovnog suda BiH neargumentovane.
Koletivna norma Vrhovnog suda RS u toku prošle godine bila je 162 odsto, što znači da su sudije tokom 2006. godine završile ukupno 2.849 predmeta, čime se broj neriješenih predmeta u Vrhovnom sudu RS smanjio na ukupno 3.000.
Od svog imenovanja 2003. godine do danas, sudije Vrhovnog suda RS riješile su blizu 10.000 predmeta.Predsjednik Vrhovnog suda RS kaže da reforma pravosuđa u RS ne može uspjeti ukoliko je na adekvatan način ne prati i budžetska reforma.
NN: Koliko je reforma pravosuđa u BiH uticala na rad Vrhovnog suda RS?
BARIĆ: Značajno. Vrhovni sud RS je dobio zgradu, prostor i opremu krajem 2004. godine, što je uticalo na efikasnost rada Suda. U 2005. i 2006. godini, bez obzira na povećani priliv predmeta, zaostatak je smanjen za 982, odnosno za 785 predmeta. Ovaj sud je u vidu donacije dobio i neophodnu kompjutersku opremu. Primjenom procesnih zakona o krivičnom i parničnom postupku, ovaj sud odlučuje u vijećima od troje sudija, tako da u Krivičnom i Građanskom odjeljenju može formirati više vijeća, za razliku od perioda koji je bio prije reforme pravosuđa, a kada se odlučivalo u vijećima koja su bila sastavljena od pet sudija. Sve su ovo pozitivni efekti reforme pravosuđa u Vrhovnom sudu RS.
NN: Da li reforma pravosuđa u BiH može uspjeti ukoliko je ne prati i budžetska reforma sudova?
BARIĆ: Smatram da u tom slučaju reforma pravosuđa neće uspjeti. U nekim sudovima neophodno je, pored adaptacije prostorija, imenovati još sudija, zaposliti stručne saradnike, stručno administrativno osoblje, što je neophodno za veću efikasnost. Sudovi ostvaruju značajne prihode kroz naplatu sudskih taksi i novčanih kazni koje se uplaćuju u budžet RS, o čemu nema povratnih informacija koliko to u procentima iznosi u odnosu na godišnje budžete sudova.
NN: S obzirom da je Vrhovni sud RS najviši sud u RS, te da potvrđuje, preinačuje, odnosno ukida odluke nižerangiranih sudova, da li ste zadovoljni radom osnovnih i okružnih sudova u RS ?
BARIĆ: Zadovoljan sam, ali smatram da može još bolje i više, a to od nas javnost i očekuje. Povećani priliv predmeta i zaostali neriješeni predmeti produkt su rata i tranzicije. Od tih predmeta, neki, kao na primjer ratne štete, stambeni i radni sporovi ne bi se ni pojavili da nije bilo pomenutih uzroka. U međuvremenu, 2003. godine u RS je smanjen broj osnovnih sudova sa 29 na 19, ukinuta su neka odjeljenja u sudovima, a smanjen je i broj sudija. Predmeti koji su u radu kod sudova ne mogu se riješiti odmah, svakako da treba vremena, tri do četiri godine, jer pored tekućeg priliva predmeta treba riješiti i zaostatke. U tom pravcu je neophodna saradnja i podrška šire društvene zajednice, izvršne, pa i zakonodavne vlasti, usklađivanje postojećih i donošenja novih propisa i razumijevanje građana.
NN: S obzirom na smanjenje budžeta, kakva je budućnost Sudske policije RS i koliko je ova institucija uopšte značajna za pravosuđe u RS?
BARIĆ: Sudska policija je bitna karika u lancu za bezbjedan i efikasan rad sudova, naročito u krivičnim predmetima. Od 2003. godine do danas u budžetu Sudske policije RS, koja je pri Vrhovnom sudu RS, ne doznačavaju se sredstva u dovoljnoj mjeri za plate, beneficirani radni staž, opremu i materijalne troškove, što je poznato Ministarstvu pravde RS.
Sudska policija RS je značajna za sudove i tužilaštva utoliko što postupa po naredbama sudova za prinudno dovođenje svjedoka, optuženih i osuđenih lica u organ za izvršenje krivičnih sankcija. Sudska policija održava red u sudnici za vrijeme suđenja i brine se o bezbjednosti sudskih zgrada, sudija, sudskog osoblja u toku suđenja itd. Očekujemo da ćemo s Vladom RS i resornim ministarstvom na obostrano zadovoljstvo naći rješenje za prevazilaženje ovih problema.
NN: Kakav je Vaš stav o glasinama o formiranju vrhovnog suda BiH, odnosno ukidanju entitetsakih vrhovnih sudova?
BARIĆ: Smatram da je to krupno političko pitanje. Forum intelektualaca iz Sarajeva, Meddžida Kreso, predsjednik Suda BiH, i neke kolege iznijeli su neargumentovano mišljenje o ukidanju entitetskih vrhovnih sudova. Interesantno je da se po ovom pitanju nije oglasio Visoki sudski i tužilački savjet BiH i OHR. Napominjem da je Ustavom BiH uspostavljen Ustavni sud BiH, koji ima apelacionu nadležnost po pitanjima koja između ostalog proizađu iz presuda entitetskih sudova BiH i na određeni način preuzima ulogu vrhovnog suda BiH, a radi na osnovu pravila. Sud BiH je osnovan na osnovu Zakona o sudu BiH, koji je nametnuo visoki predstavnik u novembru 2000. godine, a Parlamentarna skupština BiH je ovaj zakon usvojila u istovjetnom tekstu. Sud BiH nije ustavna, već zakonska kategorija, to je specijalni sud sa tačno određenim nadležnostima, te nije nadređen sudovima entiteta, pa otuda proizlazi da nije viši po hijerarhiji. Zagovornici teze o vrhovnom sudu BiH nisu iznijeli argumente kojima opravdavaju formiranje takvog suda, a ne izjašnjavaju se o stvarnoj nadležnosti, kao i sjedištu tog suda, te na koji bi se način uspostavljanje tog suda odrazilo na sadašnju organizaciju i nadležnost postojećih sudova u BiH.
NN: Kakav je stav međunarodnih organizacija po ovom pitanju?
BARIĆ: Prema publikaciji koju je finansirala Evropska komisija u 2005. godini u pogledu organizacije sudova i tužilaštava, postojeća struktura je čak savršena i ne sugeriše se osnivanje vrhovnog suda BiH.
I drugi izvještaji govore da je uspostavljeni sistem sudova dobar, kao na primjer Indeks sudske reforme za BiH, koji je obajavilo američko udruženje pravnika ABA/CEELI u 2006. godini. Dostignuti sistem treba osnažiti, a realizovati dobre strane u predstojećoj reformi sektora pravde. Po mom mišljenju, važnije je uskladiti procesne i materijalne zakone, sudove dovesti u stanje da postanu efikasni i da mogu odgovoriti potrebama građana u demokratskom društvu. Moje mišljenje je da sudovi, kao nezavisni, strankama treba da garantuju i omoguće nepristrasno i fer suđenje u razumnom roku, a sudije u svome radu treba politička i slična pitanja da razdvoje od svoje funkcije, koja je nespojiva sa bilo kakvim političkim djelovanjem.
Prioriteti
NN: Koji predmeti imaju prioritet u radu Vrhovnog suda RS ?
BARIĆ: Na Krivičnom odjeljenju prioritetni su pritvorski predmeti, na Građanskom odjeljenju prioritet imaju radni i stambeni predmeti, izdržavanje djece i bračnih drugova, utvrđivanje nadoknade za eksproprisane nepokretnosti i predmeti u kojima postupak pred sudovima traje duže od deset godina.
Ratne odštete
NN: U kojoj fazi je rješavanje predmeta ratne odštete?
BARIĆ: Pedmeti ratnih šteta, koji su pravosnažno okončani na okružnim sudovima, mogli su po revizijama doći na Vrhovni sud RS. U odnosu na ukupan broj neriješenih predmeta u ovom sudu, broj predmeta ratne štete je manji, jer je do sada riješeno 90 odsto ovih predmeta.