BANJALUKA - Odredba sadržana u novom prijedlogu zakona o sudovima BiH, prema kojoj Sud BiH može izuzimati krivične predmete iz nadležnosti okružnih, odnosno kantonalnih sudova u entitetima, neprihvatljiva je za Republiku Srpsku, izjavila je ministar pravde Republike Srpske Gorana Zlatković.
"Za nas je ta odredba neprihvatljiva zato što Sud BiH nema i ne može imati bilo kakve ingerencije u odnosu na sudove entiteta, jer je opšte pravilo da se sudovi ne mogu dogovarati o nadležnosti budući da se mjesna i stvarna nadležnost određuje zakonom", rekla je Zlatkovićeva.
Ona je za magazin "Ekstra" istakla da nije dobro što ovakvo rješenje podržavaju Visoki sudski i tužilački savjet i Sud BiH, navodeći da takvo rješenje ne poznaje nijedna zemlja EU.
Zlatkovićeva je rekla da će tim Republike Srpske i dalje "insistirati da se što prije prekine sa retroaktivnom primjenom Krivičnog zakona BiH, kao i nekim drugim rješenjima" koja su neprihvatljiva za Republiku Srpsku.
Ona je navela da je u dosadašnjim raspravama postignut konsenzus o pitanju razdvajanja visokog sudskog od visokog tužilačkog savjeta.
"Mi smatramo da bi izbor sudija i tužilaca trebalo spustiti na odgovarajuće nivoe vlasti, s tim da bi glavne tužioce trebalo da imenuje odgovarajući zakonodavni organ na odgovarajućem nivou vlasti", istakla je Zlatkovićeva.
Prema njenim riječima, to podrazumijeva da bi glavnog tužioca Republike Srpske, glavne okružne tužioce i glavnog specijalnog tužioca, u skladu sa odgovarajućim postupkom, imenovala Narodna skupština Republike Srpske".
"Sudije, kao nezavisne i samostalne organe, trebalo bi da imenuje odgovarajući sudski savjet, tako da bi sudska vlast, po našoj ocjeni, trebalo analogno zakonodavnoj i izvršnoj vlasti da bude konstituisana na odgovarajućim nivoima vlasti", istakla je ministar pravde Republike Srpske.
Prema njenim riječima, to praktično znači da bi glavni republički tužilac, okružni tužioci i glavni specijalni tužilac zakletvu polagali pred Narodnom skupštinom, kao najvišim zakonodavim organom Republike Srpske.
Zlatkovićeva je navela da je u radnoj verziji zakona o sudovima BiH, o kojem će biti raspravljano na sljedećoj sjednici strukturalnog dijaloga, predviđeno da se, osim Suda BiH, uspostavi i viši sud, kao drugostepeni, koji bi odlučivao po žalbama na prvostepene odluke.