BANJALUKA - Svetom arhijerejskom liturgijom i parastosom kod spomen-kosturnice u banjalučkom naselju Drakulić u nedjelju je održan pomen na 2.315 nevinih srpskih žrtava ustaškog pokolja, koji se desio 7. februara 1942. godine.
vjedočenja preživjelih mještana govore da je ovo jedan od najmasovnijih i najsvirepijih zločina koji su se dogodili na području Banjaluke, prije svega zbog broja ubijenih i načina na koji je to urađeno.
Pokolj je organizovao ustaški komandant za takozvanu Hrvatsku Krajinu Viktor Gutić, a predvodio ga je župnik banjalučkog samostana Petrićevac fra Miroslav Majstorović Filipović, koji je nakon tog zločina postao komandant jasenovačkih logora i koji je prozvan Fra Dijavolo.
Preživjeli pričaju da su mještani Drakulića, Šargovca, Motika i rudnika Rakovac pobijeni u ovom krvavom piru, koji je trajao od četiri do 14 časova, bez ijednog metka, sjekirama, noževima, krampovima.
Mještanin Ramića, koji je u vrijeme zločina imao 13 godina, kazao je da su ustaše pomno pripremale podmukli pokolj, jer su nekoliko dana ranije popisale seljane pod izgovorom da će svi koji se zateknu kod kuće u nedjelju, tog kobnog 7. februara, dobiti pomoć u hrani.
"Nekoliko dana ranije ustaše su naredile da zbog navodnog bjesnila budu pobijeni svi psi u tim banjalučkim selima, sa namjerom da za vrijeme zločina lavež pasa ne bi otkrio da se nešto čudno dešava", rekao je ovaj mještanin i naveo da je njegova supruga, koja je tada imala četiri godine, preživjela zahvaljujući tome što se sakrila ispod kreveta.
Stevo Glamočanin, sin Đure Glamočanina, čijih je 11 djece iz prvog braka pobijeno tog dana, rekao je da je svjedočenje preživjelih zabilježeno u dokumentarnom filmu, koji je služio kao dokazni materijal na suđenju fra Majstoroviću.
"Nažalost, ovaj važan dokazni materijal je skriven od javnosti i nije poznata njegova sudbina", kazao je on.
Govoreći o značaju obilježavanja dana sjećanja na ovaj gnusni zločin, Dragoljub Davidović, gradonačelnik Banjaluke, kazao je da su se i 69 godina od zločina okupili da odaju počast ljudima koji su stradali samo zato što su bili druge vjere.
"Onaj narod koji zaboravi svoju istoriju ima veliku mogućnost da nestane i zato svi treba da se sjećamo istorije i ovakvih događaja da bi u budućnosti znali da se zaštitimo", kazao je Davidović.
Anton Kasipović, potpredsjednik Vlade i ministar prosvjete i kulture RS, kazao je da postoji obaveza da se govori o ovom zločinu koji ne blijedi već sedam decenija i kojem treba poklanjati ogromnu pažnju.
"Ovaj zločin je nemjerljiv po broju ubijenih, svireposti i njegovoj projektovanoj i smišljenoj namjeri, koja je bila da pokuša ubiti jedan narod", kazao je Kasipović.
On je kazao da povampireno ustaštvo u tom vremenu, koje je imalo jasnu namjeru da iskorijeni jedan narod, nije prezalo ni od čega.