BERLIN - Bivši visoki predstavnici Karl Bilt i Volfgang Petrič pozivaju na ukidanje funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, smatrajući da je međunarodni nadzor nad zemljom postao zastarjelo rješenje koje više ne doprinosi stabilnosti, već održava političku stagnaciju.
Ukratko:
- Bildt i Petrič pozivaju EU na novi pristup prema BiH
- Tvrde da međunarodni nadzor održava političku stagnaciju
- Poručuju da je evropska integracija važnija od statusa quo
Oni ističu da je Bosna i Hercegovina, tri decenije nakon Dejtonskog sporazuma, formalno suverena država koja i dalje ostaje pod snažnim spoljnim upravljanjem, što, po njihovom mišljenju, koči razvoj domaće političke odgovornosti.
Zašto OHR više nije potreban?
"Bosna i Hercegovina više ne treba međunarodnu upravu. Povlačenje Kristijana Šmita pruža priliku za temeljno preusmjeravanje," napisali su bivši visoki predstavnici u autorskom tekstu za njemački FAZ.
Navode da iznenadno povlačenje Kristijana Šmita postavlja mnogo više pitanja nego što se tiče same njegove nasljedničke pozicije i da ono primorava Evropu da se suoči s jednom neugodnom geopolitičkom realnošću: trideset godina nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma, zemlja i dalje ostaje u političkom stanju neodređenosti - formalno suverena, ali faktički i dalje pod međunarodnim nadzorom.
Dosadašnja uloga OHR-a
"Institucija visokog predstavnika međunarodne zajednice je ad hoc institucija koja je u velikoj mjeri uspješno provela obnovu ratom razorenog zemlje. Bez američko-evropskog angažmana - uz učešće i Rusije, Japana, Kanade, kao i Evropske unije kao glavnog sponzora u Savjetu za implementaciju mira - provođenje Dejtonskog sporazuma nakon 1995. godine teško da bi bilo moguće. Ali ono što je zamišljeno kao privremeno rješenje za neposredni poslijeratni period, pretvorilo se u trajno stanje", navodi se u tekstu i dodaje:
"Već duže vrijeme ova civilna institucija, koja je kroz godine izgubila i uticaj i legitimitet, mnogim lokalnim političarima služi istovremeno kao neprijateljska slika ili kao oslonac - čime ih oslobađa obaveze da u okviru demokratskog društva sami preuzmu odgovornost i pronađu održive političke kompromise".
Podsjećamo, u utorak, 26. maja, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Deklaraciju o zatvaranju Kancelarije visokog predstavnika u BiH.
U Deklaraciji, između ostalog, navodi se da se odbacuje svaka forma stranog intervencionizma te da je upotreba bonskih ovlaštenja pravno neutemeljena. Deklaracijom su pozvane nadležne institucije da stave van snage sve odluke Kristijana Šmita te da se izražava oštar protest imenovanja novog visokog predstavnika.
"Ukoliko se imenuje novi visoki predstavnik sa takozvanim bonskim ovlašćenjima, Republika Srpska zadržava pravo da koristi sva pravna i politička sredstva borbe u zaštiti svojih interesa i ustavne pozicije u BiH", piše u Deklaraciji.
Imenovanje novog visokog predstavnika
Bivši visoki predstavnici u BiH smatraju da bi zbog toga bilo pogrešno sada refleksno imenovati novog visokog predstavnika i time produžiti nezadovoljavajući status quo, te da se međunarodna zajednica - prije svega EU - mora zapitati da li ovim potezom zaista podstiče stabilnost i samostalnost, ili samo konzervira upravljanu stagnaciju.
"Pored toga, tu je i fundamentalno promijenjena geopolitička situacija. Dok u državama zapadnog Balkana dugotrajan put ka Briselu gubi privlačnost, međunarodni konsenzus o budućnosti BiH odavno je postao krhak. Rusija već godinama otvoreno odbacuje ulogu visokog predstavnika sa posebnim ovlastima i postala je regionalni faktor destabilizacije. Sada se, međutim, i u Vašingtonu nazire izrazito transakcioni pristup Balkanu", smatraju diplomate i ističu da nedavna posjeta sina Donalda Trumpa, američkog predsjednika, Republici Srpskoj mora se posmatrati kao pokušaj uspostavljanja još jednog upitnog poslovnog odnosa.
Šta Bilt i Petrič predlažu?
"Slični procesi već se odvijaju u Srbiji i Albaniji - uz očito zanemarivanje evropskih pravila i zakona. U takvim okolnostima, nasljednik odlazećeg visokog predstavnika teško bi imao veću legitimnost od svog prethodnika," ističu Bilt i Petrič.
Za švedskog i autrijskog diplomatu ključno pitanje nije ko će zamijeniti Šmita, nego koje reforme mogu uspješno približiti Bosnu i Hercegovinu Evropskoj uniji jer, kako ističu, nije održivo da zemlja i dalje bude u stanju ograničenog suvereniteta i vanjske uprave, a istovremeno se od nje očekuje put ka članstvu u EU.
Možda vas zanima:
Cvijanović: Mandat novog visokog predstavnika da bude ograničen i vremenski
"Na osnovu temeljne analize tridesetogodišnjeg procesa izgradnje države, Evropi je potreban strateški novi početak u BiH koji se mora zasnivati na dva međusobno povezana elementa: s jedne strane, na korekciji disfunkcionalnog sistema vlasti, a s druge strane, na okončanju međunarodnog posebnog nadzora", navode Bilt i Petrič i ističu:
"Ova reformska agenda mora biti usko usklađena sa postepenim približavanjem evropskim strukturama. To ne znači radikalnu reviziju dejtonskog sistema, nego realno prilagođavanje".
Kako vide budući odnos BiH i EU?
Navode da su odavno potrebne efikasnije strukture odlučivanja, jasnije nadležnosti i ograničavanje stalne opstrukcije.
Ističu da bi zatvaranje OHR-a trebalo biti blisko povezano sa procesom pristupanja EU, a da bi se oni uslovi koje su Šmit i njegovi prethodnici godinama bez uspjeha tražili - poput regulisanja državne imovine - mogli prenijeti u odgovarajuća poglavlja pristupnog procesa.
"Time bi se beskrajna rasprava o tome pripada li BiH Evropi na jasan način okončala. Uključena u vjerodostojnu evropsku perspektivu, država Bosna i Hercegovina postala bi dio dinamičnog političkog projekta. To bi bio prelazak sa međunarodnog nadzora na evropsku integraciju", navode Bilt i Petrič i odaju:
"Povlačenje Šmita zato predstavlja zakašnjelu priliku da se međunarodna politika prema Bosni iz temelja preispita – i to u evropskom smjeru".
Kakvu poruku šalju Evropi?
Bivši predstavnici u Bosni i Hercegovini u autorskom tekstu za njemački FAZ zaključuju:
"Nije potrebna beskonačna međunarodna uprava. Ono što zemlji treba jeste vjerodostojna evropska budućnost.
Podsjećamo, Karl Bildt je bio prvi visoki predstavnik u BiH. Tu funkciju je obavljao od 1995. do 1997. godine.
Takođe, Bildt je bio premijer Švedske od 1991. do 1994. godine.
Volfgang Petrič bio je visoki predstavnik u BiH od 1999. do 2002. godine. Prije toga je bio specijalni predstavnik EU za Kosovo od 1997. do 1999. godine. Od 2022. godine predsjednik je Austrijskog instituta za međunarodnu politiku.