SARAJEVO - Ako je suditi po političkim porukama koje se trenutno šalju, na formiranje vlasti nakon izbora čekaće se veoma dugo, ali to će zavisiti od mnogo faktora, u prvom redu od toga ko će biti novi članovi Predsjedništva BiH, ali i koja stranka će osvojiti koliko mandata u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Najvažnije
- Formiranje vlasti zavisiće od rezultata izbora i sastava Predsjedništva BiH.
- Čekaće se i na raspodjelu mandata i delegata u Parlamentarnoj skupštini BiH.
- HDZ i SNSD traže učešće izbornih pobjednika u vlasti.
- Vlast na nivou BiH ranije se formirala od dva mjeseca do više od godinu dana.
Ništa manje neće biti bitno i to koja stranka će imati koliko delegata u Domu naroda Parlametnarne skupštine BiH, a taj broj zavisi u prvom redu od toga koliko su osvojile mandata u entitetskim parlamentima.
Po sistemu rotacije, u fotelju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH nakon oktobarskih izbora trebalo bi da sjedne Bošnjak, a kojoj političkoj opciji će on pripadati, da li koaliciji okupljenoj oko SDP-a ili oko SDA, zavisiće od mnogo faktora, u prvom redu od toga ko će ispred Bošnjaka biti u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, a koje je nadležno za imenovanje predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH. Međutim, mnogo veći problem biće "sastavljanje" Savjeta ministara BiH.
Možda vas interesuje i ovo:
Postojeća vlast neće moći nastaviti dalje
Ono što je za sada manje-više sigurno, jeste da postojeća vlast neće moći nastaviti dalje, a to je potvrdio i sam Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, koji je polovinom juna rekao da "ni teoretski ne može ostati ista vlast, jer su trenutno vlast partneri koji su se posvađali".
Ako uzmemo u obzir zvanične izjave zvaničnika iz Bosne i Hercegovine za formiranje buduće vlasti, biće potrebni "ozbiljni kompromisi".
Stav Čovića i HDZ-a je da vlast na nivou BiH ne treba da formira onaj ko nema tri delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Isti stav ima i SNSD, gdje su u nekoliko navrata rekli da vlast treba da formiraju izborni pobjednici, dok je stav gotovo svih bošnjačkih političara da sa SNSD-om i njihovim liderom Miloradom Dodikom ne treba praviti nikakvu vlast i kompromise.
Sastav Predsjedništva najbitniji
Zbog ovakvih stavova, možda i najbitnije u cijeloj priči o formiranju nove vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, biće sastav budućeg Predsjedništva BiH.
"Ako Bećirović ostane, ostaće i 'tojka'", rekao je jedne prilike Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, a kasnije u nekoliko navrata to i ponovio, ističući da je potrebna "vertikala" za formiranje vlasti.
Samo Predsjedništvo BiH, predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH može imenovati i sa dva glasa, odnosno preglasavanjem jednog od članova Predsjedništva BiH. To je bio slučaj prilikom imenovanja Borjane Krišto, aktuelne Predsjedavajuće Savjeta ministara BiH, koja je imenovana glasovima Željke Cvijanović (SNSD) i Bećirovića (SDP), dok je Željko Komšić (DF) bio protiv.
Hipotetički, da je kojim slučajem umjesto Bećirovića u Predsjedništvo BiH tada ušao Izetbegović, teško je povjerovati da bi on, a i Komšić, zbog dobrih odnosa koje ima sa SDA, pristao da "trojka", uprkos tada snažnoj podršci međunarodne zajednice, formira vlast na nivou BiH.
Ko je sve kandidat za Predsjedništvo BiH?
Kada je riječ o predstojećim izborima, u trku za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH će Izetbegović, Bećirović, zatim Fahrudin Radončić (SBB) i Samir Efendić (SBiH), dok su ispred hrvatskog naroda kandidati Darijana Filipović (HDZ), Zdenko Lučić kao nezavisni kandidat i Slaven Kovačević (DF). Za srpskog člana Predsjedništva BiH kandidati su, osim Cvijanovićeve, i Marinko Božović (SDS) i Nebojša Vukanović (Lista za pravdu i red).
Možda vas zanima i ovo:
Trka za Predsjedništvo BiH: Izbori 2026. i 2022. imaju jednu sličnost
Izbori 2026: Ovo su kandidati za predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske
Kada su formirani raniji sazivi Savjeta ministara BiH?
Prilikom formiranja vlasti na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno Savjeta ministara BiH, u prošlosti se čekalo od dva mjeseca do godinu i po. Najbrže formirana vlast na nivou BiH bila je u mandatu 2002 - 2006. godina, kada je Adnan Terzić podršku za sastav Savjeta ministara BiH od Parlamentarne skupštine BiH dobio 23. decembra, odnosno nepuna dva mjeseca nakon završetka izbora. Dosta brzo formiran je i sljedeći saziv Savjeta ministara BiH na čelu sa Nikolom Špirićem i to 11. januara, dok se na formiranje Savjeta ministara BiH na čijem čelu je bio Vjekoslav Bevanda čekalo više od 15 mjeseci. Tek nešto malo manje od 15 mjeseci čekalo se na formiranje Savjeta ministara BiH kojim je upravljao Zoran Tegeltija. Taj Savjet ministara BiH formiran je početkom decembra 2019. godine, iako su izbori bili završeni u oktobru 2018. godine. Posljednji saziv Savjeta ministara BiH formiran je relativno brzo, i Borjana Krišto, podršku Parlamentarne skupštine BiH dobila je za malo više od dva mjeseca, tačnije 28. decembra 2022. godine.
