BANJALUKA, SARAJEVO – Samo 42,02 odsto glasača ili 1.432.269 građana izašlo je u nedjelju na opšte izbore čime se nastavio konstantan pad izlaznosti još od 2014. godine.
Ukratko:
- Izlaznost je pala na 42,02 odsto, najmanje od 2014. godine.
- Republika Srpska imala je veću izlaznost od FBiH.
- Analitičari kao razloge navode nepovjerenje, nove tehnologije i odlazak stanovništva.
- Hoće li se trend pada izlaznosti nastaviti i na narednim izborima?
Za razliku od ovogodišnjih izbora, na opštim izborima 2022. godine ukupna izlaznost birača bila je 51,45 odsto ili 1.733.206 registrovanih glasača.
Izlaznost na izborima u padu
Ako se vratimo u 2018. godinu tada je glasalo 54,02 odsto glasača, a 2014. 54,47 odsto glasača u BiH.
Koliko je glasalo u Republici Srpskoj, FBiH i Brčko distriktu?
Međutim, kada se vratimo na ovogodišnju izlaznost, prema podacima CIK-a BiH, vidimo da je u Republici Srpskoj svoje pravo iskoristilo 47,03 odsto birača ili 571.116. U FBiH je glasalo 40,12 odsto što je 830.009 birača. U Brčko distriktu je glasalo 38,1 odsto birača ili 29.347. Izvan BiH glasalo je 1.797 ili 3,74 odsto.
Zašto je izlaznost bila manja?
Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, u razgovoru za "Nezavisne novine" ističe da je smanjena izlaznost kumulativni učinak više faktora.
"Teško je to svesti na jedan. U političkom smislu može se desiti da raste broj neopredjeljenih birača koji jednostavno ne žele da podrže ni politiku vladajućih struktura, ni politiku opozicionih struktura jer u njima ne vide rješenje. To je jedan faktor. Vrlo često se analizira da su drugi faktor mogle biti nove tehnologije i birači su se bukvalno plašili sporim procesom i dugim boravkom na biračkom mjestu", kaže Šolaja.
Kao treći faktor navodi lijepo vrijeme i obaveze građana kojima daju prioritet u odnosu na izbore i glasanje.
"Zatim, tu su i poslovne aktivnosti nekih ljudi koji putuju. Jednostavno, mnogo toga utiče", ističe on.
Ipak, kao najvažniji faktor navodi manju vjeru u izbore.
"Ili su ubijeđeni da neće biti promjena pa smatraju da nema potreba da izlaze, a u velikoj mjeri može da utiče i faktor tehnologije", navodi on dodajući da su se stariji glasači vjerovatno prepali novih tehnologija.
Profesor Šolaja ističe da ne smijemo zaboraviti i odliv mladih.
"Sve ovo, u suštini, pokazuje nezainteresovanost i nepovjerenje u izborni proces", kaže on.
Jesu li nove tehnologije uticale na birače?
Dejan Šajinović, novinar "Nezavisnih novina", ističe da se razlog za manju izlaznost vjerovatno može potražiti u činjenici da je dio ljudi vjerovatno bio demotivisan tvrdnjama da su izborne tehnologije promašaj, da nema dovoljno uređaja, instrumenata, da listići neće moći biti skenirani i slično.
"Moguće je da je dio ljudi pomislio da ne vrijedi izlaziti. Drugi dio razloga je vjerovatno u činjenici da ovog puta nisu mogli glasati mrtvi ili oni koji ovdje ne žive. A sasvim sigurno i dio razloga je činjenica da se dio ljudi uplašio kako glasati i nisu htjeli da izađu da se ne bi osramotili. Bilo kako bilo vjerovatno ćemo svi izvući pouke i da će ljudi lakše glasati sada kada smo svi vidjeli da nove tehnologije nisu nikakav bauk", ističe Šajinović.
Gdje su građani najviše glasali?
Prema podacima CIK-a BiH, najveća izlaznost zabilježena je u Grad Mostar – Izborna jedinica gradskog područja 4, i to 71,88 odsto. Na drugom mjestu je Kalinovik sa 68,61 odsto, a njega slijede Pale (FBiH) sa 68,59 odsto.
Najmanje je zabilježeno u Dobretićima 15,63 odsto, zatim Sanskom Mostu 22,48 odsto i Ključu 25,11 odsto.
