BANJALUKA - Skoro nijedna od zemalja u okruženju, zbog nedostatka kapaciteta, ne sprovodi skraćeni postupak readmisije, što usljed sprovođenja redovnog postupka migrante duže vrijeme zadržava na teritoriji BiH, kažu bh. stručnjaci.
Pojašnjenja radi, ukoliko gupa migranata nelegalno uđe na teritoriju BiH iz npr. Crne Gore, dešava se da zbog nedostatka kapaciteta Crna Gora nije u stanju da sprovede skraćeni postupak readmisije i migrante odmah vrati na svoju teritoriju, nego ih vraća po redovnom postupku, pa se dešava da se u BiH zadrže i do 20 dana, te je neophodno da se BiH brine o njima u tom periodu.
"U svim državama u okruženju postoji problem kapaciteta, tako da mogu da kažem da se ovaj skraćeni postupak uopšte ne primjenjuje. Ide se kroz redovni postupak, pa se onda dok traje taj redovni postupak readmisije čeka 15-20 dana, a vi ste dužni za to vrijeme te ljude da smjestite, da ih hranite i da im obezbijedite uslove kakvi su propisani", rekao je za "Nezavisne" Slobodan Ujić, direktor Službe za poslova sa strancima BiH, te istakao da postoji skraćeni i redovni postupak readmisije.
Readmisija je dobrovoljan ili prisilan povratak lica koja neosnovano borave na teritoriji neke države u njihove zemlje porijekla. Kada su u pitanju treća lica, u ovom slučaju migranti, država s kojom BiH ima potpisan sporazum o readmisiji, a iz koje ta lica uđu na teritoriju BiH, ima obavezu da ta lica primi nazad na svoju teritoriju, a pod uslovima koji su utvrđeni sporazumom.
"Zemlje zapadnog Balkana su zahvaćene nelegalnim migracijama i normalno da nemaju kapacitete za njih, osim Srbije, koja ima kapacitete, koje je uz pomoć Evropske komisije izgradila prije tri godine, kada je bio veliki migracioni talas. Međutim, Crna Gora apsolutno nema dovoljno izgrađenih kapaciteta. Ima jedan migracioni centar sa dvadesetak mjesta, nemaju čak ni privremeni prihvatni centar", rekao je Ujić.
Naglasio je da redovni postupci readmisije traju dugo, a sa druge strane, kako kaže, ni BiH nema kapaciteta da te ljude zadržava na svom području.
Prema njegovim riječima, Imigracioni centar Službe za poslove sa strancima BiH je raspolaže sa stotinak mjesta, što nije dovoljno za smještanje migranata.
"Ako u tim migracionim centrima imate smještene ljude koji su prijetnja BiH, morate ih dražati same i morate s njima imati poseban režim. Uvijek mora biti 20-30 mjesta za readmisiju", kazao je Ujić.
Naveo je da ni BiH nedavno nije mogla ispoštovati readmisiju s Hrvatskom, te da nisu mogli prihvatiti 32 lica za koja su, kako kaže, postojali dokazi da su iz BiH ušli u Hrvatsku.
Kako su "Nezavisne" ranije pisale, prema Nacrtu izvještaja o radu Granične policije BiH, u skladu s međunarodnim sporazumima o readmisiji - admisiji lica u 2018. godini je prihvaćeno 696 stranih državljana, više za 137,54 odsto u odnosu na 2017. godinu, i to po sporazumu s Hrvatskom je prihvaćeno 695 stranih državljana i na Međunarodnom aerodromu Sarajevo jedan državljanin Sirije.
Kako se dodaje u nacrtu, najveći broj lica za koje je izvršena readmisija iz BiH predat je Srbiji i Crnoj Gori.
Takođe se navodi da je broj ilegalnih prelazaka granice BiH u 2018. porastao za skoro 500 odsto u odnosu na 2017. godinu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.