BANJALUKA, MOSTAR - Bh. stanovništvo je u intenzivnom procesu starenja i prosječna starost ove populacije još je veća od onoga što pokazuju zvanični podaci od 39,5 godina, istakao je Stevo Pašalić, demograf.
Ta zvanična prosječna starost bh. građana prema posljednjem popisu je veća od one iz 1991. godine, kada je iznosila 34 godine. Prosječna životna dob stanovništva u BiH 1981. godine iznosila je oko 30, dok je 1971. ona bila 27 godina. Stručnjaci upozoravaju da sve više mladih ljudi odlazi iz BiH, da nemamo dovoljno razvijenu demografsku niti razvojnu politiku, a na stimulaciji nataliteta se i dalje malo radi.
"Podatak koji je Agencija za statistiku BiH izračunala rađen je ponderisanom aritmetičkom sredinom, a to nije primjereno za ovako ekstremne vrijednosti starosti u rasponu od jedne do 85 godina, nego bi bilo bolje da se prosječna starost računala kao medijalna starost, koja je takođe srednja vrijednost nečega i onda bi ta starost iznosila 39,8 godina", objašnjava Pašalić.
On tvrdi da je bh. populacija u dubokoj starosti, a da Srbija i Hrvatska imaju još veću prosječnu starost.
"Najmlađe su afričke i azijske zemlje s visokim stopama rađanja, gdje je prosječna starost između 15 i 20 godina, dok je Njemačka jedna od zemalja s najstarijom populacijom s prosječnom starosti od 46 godina", istakao je Pašalić. On je naveo da se životni vijek u svijetu produžava i iznosi oko 66 godina, pa tako i u BiH.
Slavo Kukić, sociolog i profesor iz Mostara, smatra da razloge starosti stanovništva u BiH ne treba tražiti u fertilnoj (reprodukcionoj) sposobnosti bh. stanovništva, već u onome što se u ovoj zemlji dešavalo u posljednjih 25 godina.
Kukić podsjeća da je po popisu 1991. godine u BiH bilo preko 290.000 ljudi u trećoj životnoj dobi, odnosno iznad 65 godina, a da je prema popisu iz 2013. godine taj broj iznad 550.000.
"Činjenica je da je u posljednjih nekoliko godina iz egzistencijalnih razloga BiH napustilo barem 100.000 ljudi koji su u fertilnoj dobi, koji nemaju namjeru da se vraćaju i od kojih se može očekivati natalitet i prirodni priraštaj, a ovdje ostaju ljudi stariji od 50 godina", ističe Kukić.
On smatra da će se taj trend nažalost nastaviti.
"Mi nemamo razvijenu demografsku niti razvojnu politiku već imamo samo politiku zaštite nacionalnih interesa, koja rastjera sve što u BiH živi. To rezultira činjenicom da ćemo u sljedećih pet do deset godina imati trend pada broja stanovnika, trend rasta prosječne životne dobi i dalji trend rasta onih u trećoj životnoj dobi", zaključio je Kukić.
Prema riječima Jovana Radovanovića, predsjednika Udruženja porodica sa četvero i više djece RS, potrebno je na svaki način stimulisati rađanje da bi se bh. populacija podmladila.
"Svi moramo da shvatimo da je stimulacija nataliteta nacionalno pitanje broj jedan. Protekli rat, odlazak mladih ljudi u inostranstvo, kao i činjenica da mnogi ljudi danas nemaju potomstva, neki su od razloga zbog čega nam je stanovništvo ostarilo", naglasio je Radovanović.
Za jedan odsto više beba
U BiH je u tri kvartala prošle godine registrovano 21.367 živorođene djece, što je za 1,07 odsto više u odnosu na isti period 2015. godine, podaci su Agencije za statistiku BiH.
U tom periodu umrlo je 26.366 lica, što je za 5,26 odsto manje u odnosu na isti period 2015. godine.
U BiH su tokom devet mjeseci prošle godine sklopljena 14.694 braka, što je za 0,01 odsto manje u odnosu na isti period 2015. godine. Razveden je 1.301 brak, što predstavlja smanjenje od 5,17 odsto. (Srna)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.