Spremamo se za situaciju u kojoj ćemo u cirkulaciji imati i virus SARS-CoV-2 i respiratorne viruse, među kojima nam je najvažniji virus gripa. Ono što nam ide u prilog je da imamo određeno iskustvo u borbi s kovidom-19, da smo naučili koje su to strategije koje daju dobre rezultate i da smo usvojiti određene obrasce ponašanja.
Rekla je to Jelena Đaković Dević, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo RS, u intervjuu za "Nezavisne", komentarišući šta nam to donosi hladnije vrijeme kada su u pitanju virusi, a posebno virus korona.
"Period za vrijeme epidemije u Službi za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo RS teško se može porediti s vremenom prije epidemije. Iako smo mi s aktivnostima u vezi s kovidom-19 počeli u januaru, najteže je bilo kada su se počeli pojavljivati prvi slučajevi u RS", kazala je Đaković Devićeva odgovarajući na pitanje s kakvim su se izazovima susreli epidemiolozi u epidemiji virusa korona.
NN: Posmatrano s epidemiološke strane, koliko smo se svi kao društvo uspješno dosad nosili s pandemijom virusa korona?
ĐAKOVIĆ DEVIĆ: Od pojave pandemije virusa korona prošli smo kroz različite njene faze i u svakoj smo se ponašali u skladu s tadašnjom situacijom, u tom trenutku dostupnim naučnim podacima i mjerama za njenu kontrolu. Sve preduzete aktivnosti mogu biti predmet detaljne evaluacije tek nakon završetka epidemije. Ono što možemo u ovom trenutku tvrditi je da su institucije i ustanove Republike Srpske od samog početka ove situacije preduzele sve pripremne radnje, ni u jednom trenutku nisu potcjenjivale mogućnost pojave i širenja virusa, a sve mjere koje su dosad preduzete bile su blagovremene i detaljno planirane.
NN: Da li, kada je riječ o borbi protiv kovida-19, idemo u korak s drugim zemljama?
ĐAKOVIĆ DEVIĆ: Svaka zemlja je dosad imala svoj način za koji je smatrala da je najbolji u borbi protiv virusa SARS-CoV-2. Mjere koje su preduzete i koje imamo sada u RS su u skladu s epidemiološkom situacijom u tom trenutku, do tada dostupnim naučnim podacima i preporukama međunarodnih organizacija, a prilagođene našem sistemu.
NN: Koliko je teško obavljati posao epidemiologa u ovoj pandemiji i s kojim ste se Vi izazovima dosad suočavali?
ĐAKOVIĆ DEVIĆ: Period za vrijeme epidemije u Službi za epidemiologiju Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske teško se može porediti s vremenom prije epidemije. Iako smo mi s aktivnostima u vezi s kovidom-19 počeli u januaru, najteže je bilo kada su se počeli pojavljivati prvi slučajevi u Republici Srpskoj i kada je trebalo adekvatno reagovati i primijeniti sve ono što smo u prethodnom periodu pripremili, pomoći kolegama da i sami prevaziđu strahove, objasniti građanima šta ih očekuje u novonastaloj situaciji. Radno vrijeme nije postojalo, morali smo reagovati veoma brzo u mnogim situacijama. Bilo je teško ponekad gotovo istovremeno odgovarati na telefonske pozive, održavati sastanake, dogovorati se s kolegama o određenim stručnim stvarima. U isto vrijeme je trebalo naći vremena i za izradu dokumenata, izradu preporuka prema stanovništvu i smjernica namijenjenih zdravstvenim ustanovama. Razvojem epidemije pojavljivale su se i druge situacije koje su pobuđivale zabrinutost, ali primjenom adekvatnih i blagovremenih mjera uspijevali smo dosad iskontrolisati situaciju.
NN: Ranije se mnogo pričalo o drugom talasu epidemije koji se očekivao na jesen. Da li možemo očekivati novi udar virusa i šta nas to čeka s hladnijim vremenom?
ĐAKOVIĆ DEVIĆ: Mi epidemiolozi smo svojevremeno spominjali nekoliko mogućih scenarija. Najmanje smo bili uvjereni da će virus potpuno nestati iz cirkulacije. Još se nalazimo u prvom talasu i idemo u susret periodu godine kada cirkulišu i drugi respiratorni virusi. Spremamo se za situaciju u kojoj ćemo u cirkulaciji imati i virus SARS-CoV-2 i ove respiratorne viruse, među kojima nam je najvažniji virus gripa. Ovo će svakako zahtijevati i dodatnu spremnost zdravstvenog sistema. Ono što nam ide u prilog je da imamo određeno iskustvo u borbi sa SARS-CoV-2, da smo naučili koje su to strategije koje daju dobre rezultate u različitim okruženjima i da smo usvojiti određene obrasce ponašanja, kao što je nošenje maski i primjena fizičke distance, a koji će nam pomoći u prevenciji.
