SARAJEVO - Vlado Trifunović iz Srbije, Milan Levar iz Hrvatske, Asmir Fatkić i Višnja Marilović iz BiH su dobitnici ovogodišnje nagrade "Duško Kondor", koja im se dodjeljuje za građansku hrabrost, i Milan Popović iz Crne Gore za afirmaciju građanske hrabrosti.
Ove nagrade dodjeljuje nevladina organizacija Gariwo od 2007. godine kao priznanja onima koji su ličnim zalaganjem iskazali građansku hrabrost ili doprinijeli njenoj afirmaciji.
Nagrada "Duško Kondor" za građansku hrabrost dodjeljuje se Milanu Levaru iz Gospića, posthumno. On je svjesno rizikujući i žrtvujući život, u ratu odbijao da izvrši naredbe suprotne općeljudskim vrijednostima i njegovim visokim moralnim ubjeđenjima. U Haagu je 1997. svjedočio o ratnim zločinima Hrvatske vojske nad civilima, uglavnom, srpske nacionalnosti u Gospiću. Kao zaštićeni svjedok suda u Haagu odbio je promjenu identiteta i mogućnost da napusti Gospić. Dostojanstveno je podnosio sve prijetnje smrću upućene njemu i članovima njegove porodice zbog njegove borbe za istinu. Ubijen je 28. augusta 2000. godine podmetnutom bombom u dvorištu njegove automehaničarske radionice u Gospiću.
Vlado Trifunović iz Beograda je radni vijek proveo u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA), gdje je stekao čin generala. Njegovo posljednje namještenje bila je pozicija komandanta garnizona JNA u Varaždinu u Hrvatskoj. Autor je triju knjiga: Moja borba za istinu, Buđenje savesti – u borbi za istinu i pravnu državu i Neću milost. Odbio je da sa svojim vojnicima učestvuje u ratnim operacijama u Hrvatskoj i 22. septembra 1991. predao Hrvatskoj vojsci kasarnu u Varaždinu prethodno naredivši da se oružje u kasarni onesposobi. Uspio je izvesti na sigurnu teritoriju 220 vojnika i 60 oficira. Zbog svog čina u Srbiji, koja je bila u sastavu Savezne republike Jugoslavije, osuđen je za izdaju, a u Hrvatskoj za ratni zločin. Za sebe je rekao: „Ja sam jedini general kojega je Hrvatska osudila za ratni zločin, a Jugoslavija zato što nisam počinio ratni zločin.“ U Srbiji se uspio izboriti za pravdu te je Vrhovni sud Srbije 2010. godine ukinuo presudu njemu i grupi njegovih oficira. Bori se da nadležne instance urade to i u Hrvatskoj. Kaže da ga je „majka zaklela, kad je završio vojne škole, da nikoga u crno ne zavije.“
Asmir Fatkić, iz Velike Gate, kod Bihaća, po profesiji imam, hatib i muallim radio je u Islamskoj zajednici oko dvadeset godina u toku kojih je bio na odgovornim dužnostima. Razriješen je 2008. godine dužnosti predsjednika Izvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice u Bihaću. Kao odgovorna i ovlaštena osoba podnio je 2007. godine krivičnu prijavu nadležnom tužilaštvu protiv članova Islamske zajednice koji su u prethodnom periodu izvršili razne zloupotrebe položaja i krađu novca. Digao je glas protiv krađe, prevara, zloupotreba i kriminala i bio kažnjen tako što mu je Disiplinska komisija Rijaseta Islamske zajednice nezakonito dala otkaz, navodi se u obrazloženju za dodjelu nagrade. Preživio je i pokušaj ubistva u službi, nakon čega je, zbog stresa i traume, liječen u bolnici. Ostao je nepokolebljiv u borbi za pravdu i na insistiranje svojih džematlija ostao njihov imam, hatib i muallim, iako nije zvanično zaposlen, te ne prima plaću niti ima osiguranje i penzioni staž. Rekao je: „Ja sam se sa svojom ahmedijom čestito školovao da budem častan čovjek, i moram biti časniji od svjetovnih lica. Poručujem svim imamima i svim građanima da se niko ne smije miriti s kriminalom u svojoj sredini.“
Višnja Marilović iz Sarajeva, dobitnica ovogodišnje nagrade za građansku hrabrost, samohrana je majka dvoje djece. Bila je dugogodišnja uposlenica u sektoru za ekonomsko-finansijske poslove Javne ustanove „Centar Skenderija“, a sada je direktorica Udruženja za zaštitu uzbunjivača. U obrazloženju za dodjelu nagrade se navodi da je prijavila niz nepravilnosti u poslovanju JU „Centar Skenderija“ gdje je radila, uključujući i korupciju u samom vrhu preduzeća. Dobila je otkaz zbog svog čina i bila suočena s nizom neugodnosti uključujući i prijetnje smrću upućene njoj i njenoj djeci. Jedno vrijeme živjela je pod policijskom zaštitom zbog prijetnji koje su joj upućivane. Ostala je uporna u svojoj borbi i nakon otkaza postala direktorica Udruženja za zaštitu uzbunjivača i počela borbu za zakonsku zaštitu ljudi sličnih njoj.
Nagrada za afirmaciju građanske hrabrosti bit će dodijeljena Milanu Popoviću iz Podgorice. On je redovni profesor na Pravnom i Politikološkom fakultetu u Podgorici a saradnik je i brojnih naučnih ustanova, medija i nevladinih organizacija u Crnoj Gori i van nje. Autor je brojnih knjiga, naučnih radova i novinskih tekstova. On je, iako svjestan rizika kojima se izlaže, afirmirao građansku hrabrost u dugom periodu, od početka devedesetih godina. Istupao je 1991. na antiratnom mitingu u tadašnjem Titogradu (sadašnja Podgorica) dok se uveliko spremao napad na Dubrovnik. Tokom rata otvoreno se suprotstavljao crnogorskoj ratnoj politici i njenom služenju projektu velike Srbije. Bio je jedan od najglasnijih zagovornika nezavisne Crne Gore nakon čijeg se osamostaljenja suprotstavio njenoj kriminogenoj vlasti i svim vidovima nasilja koje je provodio crnogorski režim. Zajedno s Esadom Kočanom i Kočom Pavlovićem je podnio krivičnu prijavu protiv premijera, vrhovne državne tužiteljice i ostalih iz državnog vrha, najodgovornijih za ratni zločin deportacije i ubistva oko stotinu bosanskih izbjeglica 1992. godine. Ustao je u odbranu Slobodana Pejovića, policijskog inspektora, koji je godinama svjedočio o zločinu deportacija, zbog čega je krenula hajka na njega. Godine 2007. istupio je iz članstva Internacionalne lige humanista zbog njihove odluke da Mili Đukanoviću i Svetozaru Maroviću dodijele svoja najviša humanistička priznanja. Inspiriran dramom koju je 1994. godine preživio slijepi Ibrahim Čikić, kojeg je vlast optužila da priprema diverzantske akcije te ga zvjerski nedužnog mučila, napisao je roman "Ibrahim", potresnu priču o zlu, čovjeku i nadi. Od 1991. do danas pretrpio je niz uznemiravanja uključujući i prijetnje smrću, a u svojoj borbi nije poklekao.
Nagrade "Duško Kondor" bit će dodijeljene na svečanosti u Sarajevu, 6. marta, na Evropski dan sjećanja na pravednike.
Osim brojnih zvanica iz kulturnog i političkog života regiona bit će prisutno tog dana u Sarajevu i oko hiljadu srednjoškolaca i studenata iz BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore, najavio je organizator - NVO Gariwo.
Duško Kondor bio je profesor Srednje škole "Mihajlo Pupin" iz Bijeljine, aktivist i jedan od osnivača Helsinškog odbora za ljudska prava RS-a. Ubijen je 22. februara 2007. godine u svome stanu rafalnom paljbom iz vatrenog oružja, dok je njegova kćerka ranjena.