BANJALUKA - Kazneno-popravni zavodi (KPZ) u Republici Srpskoj ostvaruju znatne finansijske uštede u budžetu kroz sopstvenu poljoprivrednu i stočarsku proizvodnju hrane na svojim ekonomijama, izjavio je ministar pravde Goran Selak.
Vlastita proizvodnja
Selak je rekao da ovakav sistem omogućava zatvorima da proizvedu velike količine voća, povrća i mesa za ishranu zatvorenika i osoblja, istovremeno pružajući korisnu radnu terapiju u procesu resocijalizacije.
Radna terapija
On je naglasio da je radno angažovanje zatvorenika dobrovoljno, predstavlja koristan dio njihovog tretmana i nikada se ne koristi kao oblik kažnjavanja.
"Kazneno-popravni zavodi u Republici Srpskoj koji se nalaze u Banjaluci, Foči, Istočnom Sarajevu, Bijeljini, Doboju i Trebinju razvili su sopstvene poljoprivredne ekonomije i farme, a ova privredna strategija donosi uštede budžetu i služi kao dio procesa resocijalizacije osuđenih", naveo je Selak.
Zatvorska imanja
Prema njegovim riječima, najveći dio mesa, mliječnih proizvoda i povrća, koji se svakodnevno nađu na meniju uhapšenih lica, ne dolazi iz javnih nabavki, već sa zatvorskih imanja na kojima rade osuđena lica.
Stručni nadzor
Cjelokupan proces odvija se pod stručnim nadzorom privredno-instruktorskih službi, čime su zatvori uspješno spojili ekonomsku samoodrživost i društvenu korist, prenosi Srna.
"Ovaj sistem je pravno uređen Zakonom o izvršenju krivičnih i prekršajnih sankcija, koji omogućava zavodima da djeluju kao specifični privredni subjekti i organizuju rad osuđenika", pojasnio je Selak.
On je rekao da KPZ Foča sa svojom Privrednom jedinicom "Drina" obuhvata kapacitete u stočarstvu, svinjogojstvu, govedarstvu, ovčarstvu i pčelarstvu.
Farma nadomak Foče
"Sa farme nadomak Foče svježe meso i mliječni proizvodi idu pravo u zatvorsku kuhinju, dok se višak ponude plasira i na slobodno tržište kroz turistički kompleks i Motel `Brioni`", precizirao je Selak.
On je rekao da sličan model primjenjuje i KPZ Banjaluka, na poluotvorenom odjeljenju ove ustanove u Trnu, gdje funkcioniše moderna svinjogojska farma koja pokriva godišnje potrebe ovog zavoda za mesom.
Poljoprivredna proizvodnja
"Sa druge strane, zavodi u Istočnom Sarajevu, Bijeljini, Doboju i Trebinju iskoristili su zemljišne kapacitete za plasteničku i poljoprivrednu proizvodnju i uzgajaju povrće, krompir, kupus, paradajz i paprike", napomenuo je Selak.
On je istakao da je kompletan lanac proizvodnje pod stalnim sanitarnim i veterinarskim nadzorom.
"Jelovnici na sedmičnom nivou obezbjeđuju optimalan balans u ishrani, a posebna pažnja posvećuje se bolesnim osuđenicima. Zakon nalaže i potpuno poštovanje vjerskih i kulturnih zahtjeva zbog čega su po potrebi dostupni i posni meniji, kao i obroci usklađeni sa vjerskim propisima", naglasio je Selak.
Zatvorske farme
Osim ekonomske računice, Selak je rekao da najveća vrijednost zatvorskih farmi u Republici Srpskoj leži u ljudskom faktoru i resocijalizaciji.
"Svrha rada osuđenika je sticanje, održavanje i razvijanje njihovih radnih sposobnosti, navika i stručnog znanja, kako bi se nakon puštanja na slobodu što lakše integrisali u društvo", poručio je Selak.
Selak je pojasnio da se posao organizuje unutar ili van ustanove, da se vodi računa o tome da bude što sličniji radu na slobodi, a usklađuje se sa zdravstvenim sposobnostima i programom tretmana zatvorenika, uz obavezno ispunjavanje svih bezbjednosnih pravila.
"Rad na ekonomijama primarno je rezervisan za osuđenike u poluotvorenom i otvorenom tretmanu, gdje u saradnji sa instruktorima prolaze kroz intenzivnu praktičnu obuku i stiču vrijedne vještine u oblastima kulinarstva, stočarstva i povrtarstva", rekao je Selak.
On je zaključio da ovi ljudi nakon izdržavanja zatvorske kazne ne izlaze na slobodu praznih ruku, već sa sobom nose primjenjivo znanje i zanat koji im omogućava brže adaptiranje u društvenu zajedncu.