BANJALUKA, SARAJEVO - BiH je zauzela zlatnu sredinu u svijetu po upotrebi zdrave hrane, što govori da visokokalorični proizvodi koji su bili tradicionalni na bh. trpezi polako padaju u zaborav.
Prema istraživanju "Oxfama", međunarodne mreže humanitarnih organizacija koje se bore protiv gladi u svijetu, BiH je zauzela 57. mjesto po upotrebi zdrave hrane, među 125 zemalja svijeta.
"Oxfam" je rangirao zemlje prema dostupnosti hrane, njenom kvalitetu te cijeni. U istraživanju su uzeti u obzir i procenat pothranjene djece, raznolikost hrane i pristup čistoj vodi, kao i negativne posljedice za zdravlje, poput pretilosti i dijabetesa.
Prvo mjesto po zdravlju hrane zauzela je Holandija, koja je pretekla Francusku i Švajcarsku kao zemlja s najhranjivijom, najizdašnijom i najzdravijom hranom. Na dnu liste nalaze se afričke zemlje.
Zbog visokog nivoa gojaznosti i dijabetesa, SAD su zauzele tek 21. mjesto, zajedno s Japanom, koji se relativno nisko rangirao zbog skupoće hrane.
Da se građani BiH hrane zdravo potvrdili su i bh. poljoprivrednici, koji su istakli da je kvalitet hrane u našoj zemlji na visokom nivou, te da zaslužujemo da budemo i među prvima na ovoj listi.
"Naša zemlja bi mogla da se nalazi pri vrhu da postoje malo bolje kontrole hrane koju uvozimo. Roba se slabo kontroliše, bitno je samo da prođe granicu. Evropske zemlje jedva čekaju da se riješe nekvalitetne hrane, pa je onda šalju nama", rekao je Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS.
Sead Jeleč, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže da se ekološki zdrava hrana jako malo proizvodi u BiH.
Prema njegovim riječima, trebalo bi više kontrolisati povrće koje se prodaje na tržnicama, jer se nerijetko dešava da trgovci na tezgama izlažu proizvode pune pesticida.
Da je građanima dosta prerađene i hemikalijama tretirane hrane, potvrđuju i članovi banjalučkog udruženja "Bez granica", koji su nedavno počeli uzgajati zdravu hranu u svojim plastenicima.
"U plastenicima smo zasadili razno povrće, voće i začinsko bilje. Svojim radom dajemo primjer okolini da je u današnje vrijeme u dvorištima i zelenim gradskim površinama koje se ne koriste moguće proizvesti organski uzgojenu hranu za lične potrebe", rekao je Aleksandar Perendić, jedan od vlasnika plastenika.
Dodao je da danas živimo u sredini u kojoj je osnova egzistencije hrana poput salame i paštete.
"Svjesni smo da su konzervansi otrovi i da je alternativa najčešće glad. Mladi ljudi bježe iz sela i poljoprivreda je uglavnom 'industrijskog karaktera', gdje je fokus na kvantitetu, a ne na kvalitetu, što povlači upotrebu pesticida, herbicida, fungicida. Sve su to otrovi kojima hranimo našu djecu i koje sami konzumiramo, ne obraćajući pažnju na posljedice", rekao je Perendić.