Društvo

Ibrahim Milanović: Život u mraku nije kraj

Ibrahim Milanović: Život u mraku nije kraj
Foto: Nataša Tadić | Ibrahim Milanović: Život u mraku nije kraj

TUZLA - Knjiga "Pobjeda nad mrakom" treći je roman Ibrahima Milanovića iz Gornjeg Vakufa te je promovisana u Tuzli.

Autor je slijep, a autobiografskom knjigom želi pokazati slijepim osobama da mrak ne znači kraj.

Ibrahim Milanović oslijepio je usljed ranjavanja u proteklom ratu. Prilagoditi se na novi način života i druge uslove za njega je bilo izuzetno teško. No, nije odustao.

"Naravno, treba vremena i truda da se čovjek rehabilituje i osposobi za neke nove i druge poslove, recimo, u domaćinstvu. Morate da koristite nekakve druge metode. Ne možemo mi slijepa lica da radimo isto kao oni što vide. Recimo, usisavanje - ne možeš birati, ovdje ima nešto, ondje nema. Ne vidimo ima li", priča autor.

Na njegovu sreću, živi u Finskoj gdje su uslovi sasvim drugačiji. Tamo je dobio šansu za rehabilitaciju, školovanje, kurseve, obuke te asistenta kad god mu zatreba i sve to plaća država.

"Ako ti treba pomoć imaš asistenta koji će s tobom ići na predavanja. Imaš pomagala koja dobiješ. Recimo, na računaru imamo sintezu govora i taj program koji nam čita šta je na ekranu, čita nam tekstove, linkove, koješta", pojašnjava Milanović.

Promoter knjige i njegov rođak, profesor Nedžad Milanović, kaže da je autorova borba sa životom u mraku bila teška i da je to sve opisao u romanu.

"On je veliki borac koji je, kako kaže naslov knjige, pobijedio mrak. On je optimističan, ima porodicu, tri kćerke, ima uređen život, prijatelje... Ima zanimanje. Radi četvrti roman koji neće biti autobiografski. Ovo je divna autobiografska proza, pogotovo kad znamo da je to zaista sušta istina", ističe promoter.

Knjiga će biti snimljena u zvuku za slijepa lica.

Iz Udruženja građana oštećenog sluha Tuzla, koje je bilo organizator promocije, naglašavaju da je Ibrahim Milanović sjajan primjer slijepim licima da i oni mogu pisati knjige, naravno, ako imaju talenta.

Isto tako, mogu biti konzumenti umjetnosti, ali ako im je sadržaj prilagođen.

"U Tuzli postoji, pri NUB 'Derviš Sušić', Odjel za slijepe. U odnosu na Biblioteku za slijepa i slabovidna lica u Sarajevu fond je znatno siromašniji. U toj biblioteci nama snimaju knjige na zvuk", kaže Tifa Tučić, predsjednica pomenutog udruženja.

Da treba više smatra i Suvad Zahirović, direktor Informativnog centra za osobe s invaliditetom "Lotos" Tuzla, koji je, takođe, slijepa osoba.

On podsjeća da slijepim i slabovidim osobama nedostaje prilagođen sadržaj na Brajevom pismu, posebni veb-sajtovi, dostupnost medijskih sadržaja itd. Naveo je primjer najave određenih emisija na TV-u.

"Kažu ime filma, ali ne kažu koji dan i u koliko sati će film biti emitovan, nego se to napiše. Puno ljudi koji ne vide ne mogu pročitati i ostaju uskraćeni za film koji bi pogledali. Nedostatak je razumijevanja vlasti i institucija za potrebe i podršku slijepim ljudima", kaže Zahirović i dodaje da je potrebno prilagođavanje zakonodavnog okvira i usvajanja nekih međunarodnih zakonskih normi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije