ISTOČNI MOSTAR - Mene kada neko pita kako sam i kako mi je danas, ja velim: "Od Boga fino, od cara kako dade i znademo." Jer, sve su izbjeglice vazda građani drugoga reda.
Tako počinje priču za "Nezavisne" Milorad Vučić, najstariji mještanin u naselju Zijemlje u opštini Istočni Mostar, najsjevernijem dijelu Hercegovine, u kojem je jedan dan provela i naša ekipa.
Rubna opština
"Ono nam je rođak u Srbiji, Aleksandar Vučić, premijer Srbije, samo se ne poznamo…", komentariše kroz smijeh 73-godišnjak, objašnjavajući nam da su se tri brata Vučića svojevremeno raselila na tri geografska područja, odnosno Bugojno, Ramičiće i Zijemlje.
Međutim, od srdačne dobrodošlice veselog Hercegovca, svakodnevica je daleko drugačija u Zijemlju, do rata mjesnoj zajednici grada Mostara, a od devedesetih godina prošlog vijeka dijelom rubne opštine u RS Istočni Mostar.
"Nekada je ovdje bilo sedam kuća, a već prije rata stanovništvo je polako odlazilo u razvijenije sredine. Ja sam radio u šumarstvu, zatim u vazduhoplovnoj industriji 'Sokol Mostar', napravio sam tada kuću u današnoj FBiH, bio u ratu osam godina, a zatim penzionisan sa 420 KM, pa 380 KM i danas je to 250 KM. Pošteno da vam kažem, dok je bilo Tite, bilo je svega, jer dijete si mogao školovati dokle 'oćeš, posla naći đe god 'oćeš, a to je danas najteže. I zato nama djeca i odlaze, a ako tako bude, života neće ni biti, kad vam kažem", priča nam Milorad.
Imovinu je svu vratio u Potocima, u Dabićevini, a Zijemlje mu je stara očevina, na koju je došao u ratu, kao izbjeglica, i tu je obnovio koliko je mogao.
Nevesinjske odlikašice
Sa suprugom Radmilom, sinom Svetozarem i snahom Milijanom od poljoprivrede, penzije i jedne policijske plate podiže unuke Draganu i Slađanu, obje nevesinjske odlikašice.
Ovdje, na "poluostrvu" na sjeveru Hercegovine, tako živi i svih dvjestotinak mještana.
Ukidanjem područnih odjeljenja policije od 2005/06. godine znatno su im otežani uslovi života, prije svega školovanim policajcima koji putuju i do 130 kilometara dnevno, a zatim i u bezbjednosnom smislu, jer su češće pljačke, šumska krađa, lovokrađa, krađa elektrodistribucione mreže, crkve…
Iako uglavnom treće životne dobi, Zijemljani žive bez pošte, prodavnice, hitne pomoći, škole i najvažnije putne infrastrukture.
"Imam tri sina, svi su ženjeni, ali podstanari, a na prvoj liniji bili. Oni mi pomažu koliko mogu", naglasila nam je Dara Matrak, ne želeći da govori o očekivanjima od izbornog oktobra, ali ne krijući nezadovoljstvo situacijom u kojoj se nalaze i ona i njena porodica.
Od Trebinja do Mostara, na ovom, najsjevernijem dijelu Hercegovine, čak je 60 odsto površine pod šumom, dok je 500 hektara obradivog zemljišta.
U opštini su svi kompaktna mala zajednica u kojoj se jedni na druge oslanjaju i kada treba fizički i na drugi način pomoći, iz grada nešto dovesti ili komšiju povesti, kad je vrijeme koševine, krtole...
Određenim danima u sedmici iz Nevesinja opština Istočni Mostar dovozi ljekare u Dom zdravlja ovdje, te sufinansira prevoz za dvadesetak đaka ili zaposlene u policiji koji putuju do Nevesinja, Gacka…
Vitalna važnost
Radovan Palavestra, načelnik opštine, ističe da je uređenjem rasvjete i sređivanjem vodovoda ovdje znatno unaprijeđen život.
"Ipak, nama je najvažniji put, odnosno 15 kilometara asfaltnog puta koji može da obnovi život i industriju, jer imamo domaćinstva koja imaju po 10 grla krupne stoke i do 300 sitne stoke, pilane, obradivo zemljište... Poslije rata nismo imali nijedan međunacionalni incident, iako ovdje žive Srbi, kao i Bošnjaci i Hrvati, ljudi su jedino poznati kao domaćini", naglašava Palavestra, svjestan da je opština udaljena 20 do 25 kilometara od ustanova od vitalne važnosti za domaćinstva.
On, međutim, kaže: "Dajte Hercegovini vrijednost samo jednog kilometra autoputa, pa će presvući sve puteve od Nevesinja, Gacka, Bileće, Trebinja, Ljubinja, Berkovića i povezati sve što nije povezano."
Na nivou opštine participiraju stranke SDA, SDS, NDP i SNSD, a budući da je Zijemlje od Mostara udaljeno oko 20 kilometara, od čega je oko pet pod makadamom, dok asfalta nema ni na 10 kilometara s druge strane, do Nevesinja, očekuje se pomoć Vlade RS, Direkcije za puteve i Vlade FBiH.
"Opština smo preko velike Veleži, do Berkovića, prostiremo se na 40 kilometara puta i dio puta od Mostara do Nevesinja takođe je u našem sastavu", kaže Palavestra.
Naglašava da imaju problem pasivne registracije Srba koji žive ovdje, a nemaju ličnu kartu jer obnavljaju kuće u Bijelom polju, pa moraju imati lične u Mostaru.
"Iako egzistiramo kao 'poluostrvo', od strateškog smo značaja za RS, od devedesetih godina 20. vijeka, kada je u ratu na ovom rejonu i za mostarsko-nevesinjski dio poginulo 150 mladića, sve do danas", objašnjava Palavestra.
Uvjeren da su upravo male i rubne opštine najvažnije za razvoj RS, ističe da su na ovom rejonu predviđena tri vjetroparka, dok je izgrađeni Dom mjesto okupljanja, a zgrada opštine centar za administrativne poslove i potrebe stanovništva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.