BANJALUKA - Čest primjer kršenja prava kupaca ogleda se u tome da je putem oglasa navedena jedna cijena interneta ili telefonskog aparata, a kada račun treba da se plati, ispostavi se da su usluga ili artikal znatno skuplji.
To je jedan od zaključaka koji su danas saopšteni tokom konferencije pod nazivom "Zaštita potrošača u sektoru telekomunikacija", a koju je organizovalo Ministarstvo trgovine i turizma RS.
Borka Surtov, glavni republički tržišni inspektor, kazala je da nije sporno kolika je cijena nekog artikla ili usluge, ali da mora biti naveden precizan iznos koji će biti naplaćen, kako ne bi dolazilo do obmane potrošača.
"Postoje slučajevi kada u oglasima nije bilo dovoljno oglašenih informacija. U oglasu piše, na primjer, ako koristite internet dva sata, cijena je tolika. Ali, kada je došao račun, cijena je bila mnogo viša. Ili, na primjer, piše da je cijena nekog telefonskog aparata 50 maraka, a kada ga kupujete ispostavi se da je račun 90 KM", pojašnjava Borka Surtov.
Učesnik konferencije bio je i Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača RS, koji kaže da imaju dosta pritužbi kada je riječ o uslugama koje se odnose na telekomunikacije, te da su potrošači uglavnom u pravu.
"Ugovori su uglavnom tipski i potrošač, odnosno korisnik usluga, nema nikakva prava", naveo je Petrović.
Pojedini korisnici interneta žale se da ne dobijaju protok kakav je naveden u ugovoru, a Petrović ističe da je u takvim slučajevima potrebno uložiti reklamaciju.
Pojedini korisnici interneta žale se da ne dobijaju protok kakav je naveden u ugovoru
"Ako i dalje davalac usluge ne ispunjava ugovorne obaveze, potrošač ima pravo da raskine ugovor na štetu davaoca usluge", navodi Petrović.
Prema njegovim riječima, prekjuče im se obratila jedna djevojka, koja je reklamirala neispravan telefon koji je kupila.
Naime, telefon se kvario i popravljan je nekoliko puta, nakon čega je ona od davaoca usluge tražila da joj obezbijedi novi aparat, a što se, na njenu žalost, nije desilo.
"Posle druge ili treće popravke insistirala je da dobije novi telefon, što joj nije udovoljeno. Zakon o zaštiti potrošača, koji je usvojen prije skoro dve godine, predviđa vrlo precizno da su svi davaoci usluga, gde spadaju i telekomunikacije, dužni da formiraju komisiju za rešavanje prigovora potrošača", naglasio je Petrović.
Dušanka Tegeltija, pomoćnik ministra za trgovinu RS, navodi da Ministarstvo praktikuje da na kraju svake godine, kako je bilo i juče, okupi udruženja za zaštitu potrošača u RS, kako bi ona iznijela probleme i predstavila projekte koje rade.
"Mi smo jedan važan nosilac zaštite potrošača, a pored nas, tu je i inspekcija", naglašava Tegeltija, koja je potvrdila da je cilj ove konferencije otklanjanje potencijalnih anomalija koje muče potrošače.
Inače, tokom konferencije Surtovova se osvrnula i na njihove ostale aktivnosti s ciljem zaštite potrošača, te je kazala da Republička tržišna inspekcija godišnje ostvari više od 7.000 kontrola, a opštinska oko 13.000 kontrola.
Prema njenim riječima, još oko 25 odsto poslodavaca krši neki od propisa. Dio njih se odnosi i na neizdavanje fiskalnih računa.
"Republička tržišna inspekcija je u ovoj godini, zaključno sa desetim mjesecom, uradila oko 5.500 kontrola. U tim kontrolama je kontrolisala izdavanje računa više od 4.000 puta, a kršenje propisa konstatovano je u više od deset odsto tih slučajeva", kaže Borka Surtov, ističući da potrošači svoja prava mogu da ostvare samo ako imaju fiskalni račun.