BANJALUKA - Master rad pod nazivom "Femicid - rodno zasnovano ubistvo žena", koji je nedavno na Pravnom fakultetu u Banjaluci odbranila pravnica Izabela Marković, prvi je stručni i naučni rad napisan o ovoj temi u Bosni i Hercegovini.
Upravo se zbog ovog velikog dostignuća u svojoj struci ova mlada pravnica našla rame uz rame sa još 27 kandidatkinja iz Banjaluke koje su postigle sjajne rezultate i ostvarile uspjehe u različitim naučnim oblastima, a nominovane su za titulu "Najinspirativnija Banjalučanka", koji organizuje grad Banjaluka.
"Biti u društvu 27 izuzetnih žena koje u svojim oblastima ostvaruju sjajne rezultate je svakako privilegija i podstrek za dalji rad i usavršavanje", kazala je za "Nezavisne novine" Izabela Marković i dodala da se, bez obzira koja od ovih žena ponese ovu titulu, nada da će one sve zajedno biti inspiracija za mlađe generacije da se posvete nauci.
Prema njenim riječima, došla je na ideju da napiše master rad koji govori o temi femicida jer je shvatila da se o tome mnogo govori u javnosti.
"Međutim, uvidjela sam da ne postoje ni stručni ni naučni radovi koji bi široj javnosti mogli približiti ovu problematiku. To je jedan od najvećih razloga zbog kojih sam se odlučila da pišem na ovu temu", kaže ova mlada Banjalučanka, koja je na Pravnom fakultetu u Banjaluci završila osnovne studije, a u januaru ove godine završila i master studije iz oblasti krivičnopravnih nauka.
Kako je kazala, najveće iznenađenje prilikom pisanja stručnog rada bio je rezultat analize presuda donesenih u BiH u slučajevima ubistva ili pokušaja ubistva u kojima je žrtva bila žena.
"Analiza je pokazala da su mnogi slučajevi u kojima je žena ubijena iz bezobzirne osvete ili ljubomore ili zato što je napustila učinioca djela, pravno kvalifikovana kao krivično djelo ubistvo, a ne kao teško ubistvo. U njihovim obrazloženjima se te činjenice ne vrednuju na adekvatan način prilikom odmjeravanja kazne, a u rijetkim slučajevima kada je primijenjena kvalifikacija teškog ubistva izrečene su kazne bliže posebnom minimumu propisane kazne. To pokazuje da pravosudna zajednica još nema senzibilitet prema ovom obliku ubistva", smatra Markovićeva.
Napominje da smo svjedoci porasta sveukupnog nasilja, kako u našoj državi, tako i u regionu.
"U BiH smo od početka 2024. godine imali dva femicida, a u Srbiji četiri i jedan pokušaj. Prethodne dvije godine smo imali značajan broj femicida, koji pored onog što implicira kao problem, bilježi i trend porasta surovosti - od Gradačca, ubistva žene pred djetetom, ubistva žene s invaliditetom", priča Markovićeva.
Kako je objasnila, femicid se u suštini može posmatrati kao kriminološki pojam koji se koristi za označavanje umišljajnog ubistva žene od strane muškarca u čijoj osnovi stoje različiti motivi koje možemo svesti na mizoginiju, ili želju da posjeduju ženu kao predmet s kojim mogu da raspolažu.
Ističe da Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u kojem se prvi put definiše femicid u Republici Srpskoj uređuje zaštitu od nasilja u porodici i porodičnoj zajednici. "Odnosno, bavi se zaštitom žrtve nasilja, a ne propisivanjem sankcija prema učiniocu ove vrste djela. Najveću novinu u odnosu na važeći zakon predstavlja regulisanje postupka primjene hitnih mjera zaštite i zaštitnih mjera, te definisanje femicida, tj. lišenja života žene kao najtežeg oblika i posljedice nasilja prema ženama. Naime, donošenju ovog zakona pristupilo se zbog određenih problema u praksi, koje je potrebno korigovati kako bi se obezbijedila brža reakcija na slučajeve nasilja u porodici i na taj način spriječilo da dođe do najtežeg oblika nasilja, odnosno ubistva", objašnjava Markovićeva.
Svjesna je da su određena domaća udruženja i organizacije uputile otvoreno pismo u kome upozoravaju na opasnost termina femicid i bune se protiv nacrta zakona, gdje, između ostalog, navode da će biti ozakonjena rodna ideologija, kao i da će ovaj zakon štititi osobe koje se osjećaju ili izjašnjavaju kao žene, a po prirodnom i biološkom polu to nisu, kao i da se ugrožava tradicionalna porodica.
"Smatram da ovakva reakcija dolazi prvenstveno zbog nepoznavanja same materije i toga šta pojam femicid u suštini predstavlja. Nepojmljivo mi je da se u 21. vijeku na bilo koji način sabotira borba protiv nasilja nad ženama, pogotovo da se traži povlačenje ovog zakona, umjesto da se možda uputi neka konstruktivna kritika, pa da se iznađe rješenje koje će podržati cjelokupna javnost Republike Srpske. Naime, nijedna odredba ovog zakona ne pominje i ne uvodi rodnu ideologiju te nije jasno iz kojih normi se izvlači navedeni zaključak. Smatram da je neophodno da navedeni nacrt bude usvojen u ovom obliku, jer bi njegovim stupanjem na snagu udarili temelj borbi protiv femicida u našoj državi, te bismo ponovo bili prvi u regionu kada su u pitanju zakoni koji omogućuju zaštitu od nasilja u porodici i nasilja nad ženama", zaključila je Markovićeva.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.