SANSKI MOST - "Grmečka kosidba", tradicionalna manifestacija koja je proteklog vikenda održana 11. put na Stanića brdu, u organizaciji Zavičajnog udruženja Sanjana "Grmeč", i ove godine pokazala je da postoje oni koji žele sačuvati običaje od zaborava.
Pored tradicionalnog košenja trave, svaki kosac, prema riječima Ranka Ćosića iz Kljevaca, jednog od sudionika ovog događaja, trudi se prenijeti kulturu, običaje i tradiciju na mlađe generacije, kojima je sve to novo i nepoznato.
"U životima naših predaka ovo je bio prvorazredni društveni događaj i zahtijevao je poznavanje određenih vještina i tehnika. To se prije svega odnosi na obradu kose klepanjem, njeno oštrenje i ispravnu upotrebu tokom samog košenja", ističe Ćosić.
Mile Crnomarković, porijeklom iz sela Dabar, koji je na ovogodišnju kosidbu doputovao iz Stare Pazove, ističe da je kosidba bila jedan od najtežih fizičkih poljskih radova koji su obavljali isključivo muškarci, dok su žene pripremale hranu za sve učesnike.
"Nažalost, podgrmečka sela su danas pusta i ovakvi događaji su prilika da im bar nakratko udahnemo nekadašnji život i predstavimo ga u obliku kakav je bio", ističe on.
Stana Stanić sa Stanića brda ove godine bila je zadužena za pripremom kosačkog ručka.
"Hrana za učesnike priprema se u prirodi i na prirodan način, kao u stara vremena. Okupljeni mogu da vide kako se spremaju izvorna domaća jela ovog kraja kao što su cicvara, kukuruza, domaće pite, uštipci, kiselo mlijeko…", navodi ona.
Cilj manifestacije, prema riječima Mladena Vučkovića, predsjednika ovog udruženja, je njegovanje i očuvanje tradicije i kulture žitelja podgrmečkog kraja.
"Zavičajno udruženja Sanjana 'Grmeč', osim što njeguje ljubav prema zavičaju i prenosi je na nove generacije, u proteklom periodu organizovalo je veliki broj kako radnih tako i humanitarnih akcija kako bi materijalno pomogli siromašnim povratničkim porodicama, a sve pod sloganom 'Za zavičaj treba imati dušu'", istakao je Vučković.
Inače, organizatori i učesnici ove manifestacije nose narodne nošnje Podgrmeča želeći i tako da istaknu značaj kulturnog nasljeđa i sačuvaju narodne običaje podgrmečkog kraja.
Kao u nekadašnja vremena, učesnici kosidbe na livadu su došli u jutarnjim satima, kako bi pripremili, poklepali i naoštrili svoje kose.
Kosce predvodi kosidbaša, brz i vješt kosac sa najširim otkosom ili mavom. Zadatak kosidbaše bio je da daje ritam i tempo ostalim koscima koji ga moraju pratiti te kositi složno i sinhronizovano.