Društvo

Pandemija "lomi" i jezik

Pandemija "lomi" i jezik
Foto: Ilustracija | Pandemija "lomi" i jezik

BANJALUKA - Ranije rijetko korištene riječi kao što su pandemija, karantin, kovid, korona, anosmija, pneumonija, vizir i još mnoge tokom posljednjih deset mjeseci obilježile su komunikaciju i ušle u svakodnevni razgovor, a neke strane, kao što je lockdown, potpuno smo prisvojili.

"U cijelom svijetu pandemija je uticala na jezik, o čemu govori i činjenica da je riječ godine 2020. bila upravo lockdown. Što se tiče našeg jezika, ponovo se pokazalo da smo skloni prihvatiti stranu riječ bez obzira na to što imamo svoju, tako da su prošle godine posla imali i lingvisti i lektori", kaže za "Nezavisne" Aleksandra Savić, predsjednica Udruženja lektora Republike Srpske.

Iz ovog udruženja ističu da u toku kriznih situacija komunikacija treba da bude što jednostavnija i razumljivija kako bi svi dobili istinite i pravovremene informacije koje ne izazivaju nikakve dileme.

Psiholog Jelena Radivojević Stupar ističe da riječi svakako imaju svoje značenje, ali i da mi riječima dajemo smisao na osnovu svojih uvjerenja i predubjeđenja.

Na primjer, desilo se da riječ pozitivno pojavom pandemije dobija negativan kontekst u razgovoru.

"Riječ pozitivno uvijek je u medicini imala i negativno značenje, u smislu da je loše, to jest negativno biti pozitivan na neku bolest. Međutim, danas u doba korone, gdje su ljudima dostupne podjednako i informacije i dezinformacije, mnogima je teško da formiraju mišljenja i stavove. Dešava se da, ako je neko bio pozitivan na virus, ljudi ga izbjegavaju mnogo duže nego što je osoba zarazna ili, ako neko ima pozitivan, u smislu optimističan stav da opasnost od korone i nije tako velika kao što se prikazuje u medijima, okolina ga doživljava negativno kao teoretičara zavjere", govori Radivojević Stuparova.

U Udruženju lektora navode da je medicinski rječnik sam po sebi komplikovan i prepun običnom narodu nepoznatih riječi, kao i onih koje dolaze iz drugih jezika, te da je i pandemija donijela ne samo nove i nepoznate riječi, nego je oživjela i neke stare jezičke nedoumice.

"Riječi ili konstrukcije koje su bile sasvim razumljive i prihvaćene u govoru dobile su svoje stručne nazive, anosmija: nedostatak čula mirisa, virulentan: zarazan, pneumonija: upala pluća. Neki od tih oblika vjerovatno će vremenom nestati, a neke ćemo zadržati", ističe Savićeva.

Situacija u vezi s pandemijom uticala je i na novinare tokom pisanja tekstova i izvještavanja, koji se inače, prema riječima Gorana Dakića, novinara, manje ili više na sve lako privikavaju, pa će se bez po muke privići i na ovo.

"Novogovor je dio radikalne promjene realnosti. Navići ćemo se na nove riječi kao što smo se svojevremeno navikavali na politbiroe, tendencije i narative. Instaliranje novih riječi prethodi njihovom usvajanju i vjerovatno glavni inženjeri i te kako znaju šta rade kada insistiraju na novogovoru. Magične moći nepoznatih i 'teških' riječi nije potrebno posebno dokazivati", ističe Dakić.

Savićeva ističe da će pojedine riječi i izrazi vjerovatno biti zaboravljani kako se situacija u vezi s pandemijom bude smirivala, ali da je teško iz ove perspektive govoriti o posljedicama na jezik.

"Veći problem može predstavljati sam način komunikacije koji smo imali prilike vidjeti. Tu mislim najprije na suviše agresivan pristup prema izvještavanju o virusu, kao i na nekad protivrječne informacije koje smo dobijali, a sve to može pojačati strah i paniku kod stanovništva", kažu u Udruženju lektora Republike Srpske.

Pravilno je virus korona

Podsjećamo, na početku pandemije bila je nedoumica da li se kaže korona virus ili virus korona.

Nedoumicu je riješio Odbor za standardizaciju srpskog jezika, objasnivši da je ovaj naziv zapravo atributska konstrukcija (kao, na primjer, rijeka Vrbas), gdje širi pojam (rijeka, virus) dolazi ispred užeg, te je tako pravilno virus korona, objasnili su u Udruženju lektora.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije