BIJELJINA - Nedovoljna vidljivost žena u polju tranzicione pravde, procesima suočavanja s prošlošću i izgradnje mira u BiH, zbog podrazumijevanja da su ovi procesi ekskluzivno muški, bila je razlog za pokretanje projekta "Ženski karavan za pravdu i pomirenje" u realizaciji Fondacije "Lara" iz Bijeljine, koji je predstavljen u srijedu.
Kako je poručeno sa predstavljanja projekata, svjesne činjenice da je ženski doprinos izgradnji mira u BiH izuzetno značajan i uključuje direktnu pomoć preživjelima uz borbu za krivičnu pravdu, reparacije za žrtve ratnog seksualnog nasilja te pružanje podrške ženama žrtvama zločina tokom sudskih procesa, potrebno ga je učiniti vidljivim, a bh. mirovnim aktivistkinjama pružiti podršku kakvu zaslužuju.
"Drugi važan pravac djelovanja kroz brojne projektne aktivnosti je afirmacija krivične pravde i procesuiranje ratnih zločina kao važnog aspekta pomirenja u BiH. Zajednički imenitelj svih projektnih aktivnosti je rodno odgovorni dijalog s feminističkim pristupom pomirenju. Ovaj inkluzivni projekat realizovaće se u oba bh. entiteta i uključivati regionalnu saradnju sa aktivistkinjama iz Crne Gore, Srbije i Kosova", rekla je Dragana Petrić iz Fondacije "Lara".
Emira Hodžić, iz registra Suda BiH, podsjetila je da je otvaranje pregovora Evropske unije sa BiH u kontekstu pravosuđa, jedna od 14 obaveza koje BiH treba da ispuni.
"BiH treba da se pozabavi otvorenim pitanjima koja se tiču suđenja za ratne zločine, nestalih osoba, obeštećenja ratnih žrtava torture, seksualnog nasilja i tranzicione pravde. Pred Sudom BiH se vode najsloženiji postupci u predmetima ratnih zločina, a do sada smo donijeli 282 pravosnažne presude, od kojih je 78 osuđujućih presuda u predmetima seksualnog nasilja u ratu. Sud je u 17 predmeta dosudio imovinskopravni zahtjev oštećenim. U ovim predmetima najčešće su jedini ili ključni dokazi iskazi koje daju svjedoci i svjedoci žrtve/oštećeni. Važno je ohrabriti svjedoke da daju iskaze, koji ne uključuju njihovu retraumatizaciju", naglasila je Hodžićeva.
Jedan od važnih segmenata projektnih aktivnosti, kako navode, podrazumijevaće i organizaciju mirovnog kampa koji će okupiti 25 mladih žena i mirovnih aktivistkinja odabranih na osnovu javnog poziva, s tim da će program obuhvatiti teme krivične pravde, memorijalizacije, reparacije, prevencije konflikta, feminističkog pristupa pomirenju i rodno odgovorne pravde, a biće izrađen i multimedijalni resursni paket za mirovno obrazovanje.
Pored mogućnosti da predlože mirovne akcije koje bi realizovale u svojim lokalnim zajednicama, učesnice mirovnog kampa biće dio i studijske posjete "Putevima tranzicione pravde", tokom koje će imati priliku da posjete organizacije koje okupljaju žene žrtve rata, mjesta stradanja, ali i organizacije koje se bore protiv nekažnjivosti počinilaca najtežih zločina, kao što je "TRIAL international".
"Preživjeli se i danas susreću kako sa društvenim tako i sa proceduralnim izazovima u pristupu i konačnom ostvarivanju krivične pravde. Čak i u onim predmetima u kojima je krivična pravda ostvarena izricanjem kazne zatvora, postavlja se pitanje da li je ona i zadovoljena u pogledu težine izrečene sankcije? Nesporno je da su sistem pravosuđa i društvo kao cjelina napredovali, međutim, i dalje je sporna diskrepancija između učinjenih koraka i godina koje su prošle od završetka rata u BiH", rekla je Ajna Mahmić, pravna koordinatorka organizacije "TRIAL international".
Jadranka Miličević, mirovnjakinja, feministkinja i aktivistkinja, ispred Fondacije CURE, govorila je o Ženskom sudu, važnosti feminističkog pristupa pravdi i njegovom prvom evropskom održavanju 2015. godine u Sarajevu, zahvaljujući inicijativi "Žena u crnom" iz Beograda.
"Na Ženskom sudu svjedočilo je 38 svjedokinja iz svih zemalja bivše Jugoslavije. Govoreći o individualnom iskustvu, istovremeno su govorile i o iskustvu koje je prošlo veliki broj žena", kazala je Miličevićeva.
Projekat "Ženski karavan za pravdu i pomirenje" Fondacije "Lara" realizuje se uz pomoć Projekta podrške EU izgradnji povjerenja na zapadnom Balkanu, koji finansira Evropska unija, sprovodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), a počeo je u decembru prošle godine i trajaće do jula 2025. On će uključivati komunikaciju sa institucijama i organizacijama čije je djelovanje ključno u procesu ostvarivanja tranzicione pravde i adekvatnog tretmana preživjelih.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.