Društvo

Poslodavci ne žele Rome

Poslodavci ne žele Rome
Foto: N.N. | Poslodavci ne žele Rome
Mirsada Lingo Demirović

TIRANA - Balkanski barometar, koji je radilo Vijeće za regionalnu saradnju, pokazao je da regionalne kompanije nisu baš naklonjene po pitanju zapošljavanja romske populacije.

Tako je istraživanje pokazalo da 51 odsto regionalnih kompanija, odnosno poslodavaca smatra da nije dobro za firmu da zaposli pripadnika romske nacionalnosti, 16 posto ih ne bi zaposlilo, a 19 posto smatra da bi to bilo loše za njihovo poslovanje.

Ovi podaci su izneseni u petak na regionalnoj konferenciji o popunjavanju budžetskih nedostataka u politikama integracije Roma "Integracija Roma" u Tirani.

Goran Svilanović, generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju, koje je i organizovalo konferenciju, smatra da je potrebno razvijati saradnju između vladinog i nevladinog sektora i izdvajati više novca za razbijanje predrasuda o Romima.

Predrag Jović, zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, rekao je da je u julu ove godine usvojen Akcioni plan za integraciju Roma 2017 - 2020. i naglasio da će njegova puna implementacija biti jedino moguća uz pomoć donatora. Kazao je da je romska populacija u BiH najbrojnija i najugroženija nacionalna manjina.

"U BiH ima 17.500 registrovanih Roma, koji žive u 71 jedinici lokalne samouprave. Planom je predviđeno da se svake godine izdvoji iz budžeta BiH i entiteta šest miliona", kazao je Jović i dodao da su u dvije opštine Romi predsjednici skupština, te da ih je 12 u opštinskim skupštinama i vijećima.

"To je mali napredak, ali još nedovoljan", istakao je Jović.

Nenad Ivanišević, sekretar u Kabinetu premijera Srbije, smatra da je najbolji model povezivanja zapošljavanje i stanovanje. Rekao je da Srbija iz budžeta izdvaja 70 posto, ali da im fali 30 posto i da taj novac očekuju od donatora.

Leon Đokaj, iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, kaže da svaki visokoobrazovani pripadnik romske i egipćanske populacije ima posao. Kazao je da ih je u Crnoj Gori registrovano 8.400, ali da računaju da ih ima i do 10.000.

Ogreta Manastirliu, ministarka zdravstva i socijalne zaštite Albanije, rekla je da je ova zemlja usvojila Zakona o manjinama, prema kojem manjina ima pravo da se školuje na svom jeziku i da ima ista socio-ekonomska prava kao i svi drugi građani Albanije. Kazala je da Akcioni plan Vlade Albanije nije samo lista želja, već Vlada radi na konkretnim programima. Ističe da budžetska analiza za ovu godinu pokazuje da je 50 posto sredstava Vlada opredijelila iz budžeta, a 25 posto od donatora.

Konferenciji su prisustvovali i predstavnici Delegacije EU u Albaniji, te iz Vijeća Evrope, Austrije, Njemačke i Švicarske.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije